O porastu broja komada oružja koje drže građani govore i policijski podatci, po kojima se u Srbiji registrira oko 15 tisuća komada oružja na godinu, a ozbiljna je teškoća, kako je tom listu rečeno u srbijanskom MUP-u, velik broj neregistriranog oružja.

Neimenovani sugovornici "Politike" u policiji kažu kako se pištolji najčešće rabe u teškim krvnim deliktima, kao što su ubojstva, zastrašivanja, razbojstva, samoubojstva i pokušaji ubojstava, a puške u slučajevima neovlaštene pucnjave na javnim mjestima.

Nisu, kako se ističe, rijetki slučajevi da ljubitelji kratkih i dugih cijevi uz registrirano drže i mnogo komada neregistrirana oružja.

Iako je zabranjeno nošenje oružja bez posebne dozvole, koja se može dobiti samo ako se dokaže da za to postoje nepobitno opravdani sigurnosni razlozi, čini se kao da se građani na to ne obaziru, a naruku im svakako idu niske zakonske kazne, navodi "Politika".

Država je, kako se podsjeća, organizirala nekoliko akcija legaliziranja, ali bez očekivanih rezultata, a najviše je ilegalnog oružja predano tijekom izvanrednog stanja i policijske akcije "Sablja", nakon ubojstva premijera Zorana Đinđića.

Policija je tada oduzela oko deset tisuća komada raznog oružja, a građani su sami predali 35.304 komada. U tom razdoblju predano je i 23.484 zahtjeva za legaliziranje oružja koje je bilo u posjedu građana.