Prvo mapiranje energetskog siromaštva u Hrvatskoj koje je provedeno na području jedne od najsiromašnijih županija, one Sisačko-moslavačke pokazalo je zabrinjavajuće podatke. Sažeto i razumljivo kazano: građani bilo da troše previše ili premalo novca na grijanje, a domovi su im svejedno hladni. Istodobno visoke račune za struju dobivaju zbog starih, energetski neučinkovitih uređaja. Udruga koja je provela istraživanje objavila je savjete koji građanima mogu pomoći kako stan učiniti ugodnijima, a račune za energiju nižima
Jedanaest posjećenih kućanstava je bez priključka električne energije. Kućanski uređaji (zamrzivači, hladnjaci, perilice, bojleri) kao i rasvjetna tijela, stari su i neučinkoviti. Značajan broj kućanstava smanjuje svoj životni prostor u zimskim mjesecima zbog financijskih nemogućnosti da podmire troškove, te neadekvatnog pristupa energetskoj usluzi grijanja.
Ogrjevno drvo se primarno koristi zbog cijene i dostupnosti. Pojedinačne peći na drva i neučinkoviti, stari, sustavi centralnog grijanja, nemogućnosti regulacije temperature, i adekvatne raspodjele po svim prostorijama, uz energetsku neučinkovitost i štetan utjecaj na okoliš, negativno utječu i na zdravlje ukućana.
Ovo su samo neki od podataka do kojih je došlo Društvo za oblikovanje održivog razvoja (DOOR), provodeći prvo mapiranje na području Sisačko-moslavačke županije sa svrhom borbe protiv energetskog siromaštva i smanjenja ugljičnog otiska hrvatskih građana.
Terensko istraživanje provedeno je u dvije faze na ukupno 394 ispitanika s područja najsiromašnije županije u Hrvatskoj. Podaci su prikupljeni kroz upitnik o energetskim navikama i stanju energetske učinkovitosti zgrade te o zdravstvenom stanju ukućana s općim demografskim podacima.
Kućanstva su u drugoj fazi, opremljena LED žaruljama, reflektirajućim folijama iza radijatora, uklopnim satovima za električni bojler, produžnim kablovima s prekidačem, perlatorima za slavine, četkama za ispod vrata i brtvama za prozore.
'Provođenjem ovih mjera ostvarene su godišnje uštede od preko 200.000 kilovatsati, odnosno gotovo 700 po kućanstvu, što znači preko 18 tona CO2 manje na godišnjoj razini. Također, prosječno kućanstvo kroz ove mjere štedi oko 400 kuna godišnje', kaže Slavica Robić, programska direktorica DOOR-a.
Zemlje Europske unije već su odavno upoznate s mjerama energetske solidarnosti. Status zaštićenog korisnika imaju u Belgiji svi koji primaju socijalnu pomoć, a u Njemačkoj su uvedene lokalne socijalne tarife koje su preuzele lokalna ili regionalna energetska poduzeća. Na tragu takvog rješenja bila je i hrvatska Vlada koja je Odlukom o energetskoj suglasnosti imala namjeru socijalno ugroženim obiteljima sufinancirati dio potrošene električne energije, a taj bi trošak snosila Hrvatska elektroprivreda zbog nedostatka proračunskih 170 milijuna kuna godišnje za provođenje takve mjere. Nakon silnih odgađanja, ipak je oko 70 tisuća kućanstava sa 125 tisuća potrošača, od rujna prošle godine počelo dobivati vaučere u iznosu od 200 kuna zahvaljujući Sporazumu o suradnji na mjerama suzbijanja energetskog siromaštva, koji je inicirala bivša Vlada, a kojem su 14. rujna pristupili predstavnici HEP-a) te tvrtki RWE Energija i GEN-I.
Energetski siromašnim kućanstvom smatra se, prema europskim standardima ono koje troši više od deset posto svojih prihoda na zadovoljenje osnovnih potreba grijanja, plina i električne energije. Preslikano na Hrvatsku, to znači više od polovice kućanstava. No kako je riječ o prevelikom broju korisnika, obuhvaćeno je samo subvencioniranje električne energije, a ne svih energenata.
'Postoje mehanizmi kroz koje bi se mogla osigurati sredstva. Primjerice, postoje financijska sredstva stečena od prodaje emisijskih jedinica putem dražbe na sustavu trgovanja emisijskim jedinicama EU-a koja se uplaćuju na poseban račun Fonda za zaštitu okoliša i energetsku učinkovitost temeljem Zakona o zaštiti zraka. Zakonom je definirano da se sredstva prikupljena na taj način troše prema planu koji treba izraditi Vlada na prijedlog nadležnog Ministarstva, a kao jedna od mogućih primjena navedeno je korištenje tih sredstava za financiranje mjera energetske učinkovitosti i izolacije, odnosno za osiguravanje financijske pomoći za rješavanje socijalnih problema u kućanstvima s niskim i srednjim dohotkom', smatraju u DOOR-u.
Na polju energetskog siromaštva, DOOR će i dalje provoditi niz aktivnosti s ciljem podizanja svijesti o problematici energetskog siromaštva i poticanja društvenih i političkih promjena. S tom svrhom provodi program 'Znanjem do toplog doma' koji je započeo još 2014., a trajat će do 2018. Uz njega, s partnerima radi i na programu 'Smanji potrošnju energije i promijeni navike' (REACH), te Strategiji održive energije za Jugoistočnu Europu ( SEE SEP).
Ovaj vam vodič jednostavnim savjetima pomaže stanovanje učiniti ugodnijim, uz niže
