ZAGREB - Gotovo je nevjerojatno da Vlada u vrijeme uvođenja dodatnog kriznog poreza na sve plaće i mirovine hrvatskih građana nikako ne može pronaći vremena za kresanje investicija vrijednih više od sedam milijardi kuna, među kojima više od polovice sredstava odnosi autocesta Dubrovnik–Doli. Odgođen je samo most Pelješac, a sve drugo i dalje živi u planovima Hrvatskih autocesta i namjeri dodatnog zaduživanja ionako prezadužene države, piše Novi list.

Ministar mora, prometa i infrastrukture Božidar Kalmeta već danima ne odgovara na pozive, a neke konkretnije informacije već danima ne nudi ni putem svojih ljudi u Ministarstvu, koji bi trebali informirati novinare i javnost. U Hrvatskim autocestama princip ponašanja je identičan. Kao preslikan. Nakon puno okrenutih brojeva i gnjavaže raznoraznih ljudi u HAC-u i oko njega, neslužbeno se doznaje: sastanak bi mogao biti svakog dana, možda sutra, možda preksutra. Dani su prošli, preksutra je postalo prekjučer i sve je ostalo isto, osim što se sada sve glasnije može čuti verzija po kojoj građevinski lobi ima novu taktiku. Potiho se odgađa sastanak, a time i bilo kakve radikalne odluke.

S obzirom na sezonu godišnjih odmora, sve bi moglo biti ostavljeno za rujan ili jesen, a dotle bi se svaki pokušaj raskida ugovora teškog 3,67 milijardi kuna za dionicu Dubrovnik–Doli mogao dodatno zakomplicirati ako u međuvremenu Žderićev Konstruktor ili Skladgradnja braće Žužul budu i formalno uvedeni u posao, što će značiti da se ugovor počeo konzumirati. Dotle bi mogla splasnuti i pažnja javnosti pa bi se možda i uspjelo objasniti da je poneke ugovore bolje ostaviti na životu, jer će tako naši građevinari i tisuće radnika koji tamo rade barem imati plaće i posao. Druga verzija je još uvjerljivija, jer ona u osnovi govori da bi se ugovori raskidali zato da bi se posao nastavio.

Novi list neslužbeno doznaje da je jedan od najvećih zagovornika nastavkagradnje dionice Dubrovnik–Doli Jurica Prskalo, predsjednik UpraveHrvatskih autocesta, koji je na tu funkciju došao iz Autoceste Rijeka–Zagreb, gdje je za predsjednika uprave doveden iz splitske tvrtkeKonstruktor Željka Žderića, koja je zajedno s IGH-om Jure Radićasuvlasnik u tvrtki Protectus Vicenza Blagaića, koja je na područjuPelješca jeftino kupovala tisuće kvadrata zemljišta, čija će vrijednostdrastično narasti nakon što tamo prođe autocesta i Pelješki most.Dakle, Jurica Prskalo sada nastoji provesti niz odluka koje će naokoukinuti veliki dio investicija, točnije, predlaže se raskid ugovora ogradnji autoceste Dubrovnik–Doli, najvećeg dijela autoceste Zagreb–Sisak i mosta Drava, jer su ta tri projekta spremne financiratiEuropska banka za obnovu i razvoj i Europska investicijska banka, poduvjetom da se ugovori raskinu i iznova provede natječaj za te projekte,ali sada po strogim pravilima tih banaka.

Rezultat bi bio da se od svega navedenog samo prividno odustaje, ali ne zbog štednje, već zbog činjenice da Hrvatske autoceste više jednostavno nemaju novca za te investicije. EBRD i EIB ne žele financirati jedino Podravsku magistralu jer ta autocesta nije dio europskih prometnih koridora, pa bi tako jedino taj projekt bio usporen, iako se ni od njega ne bi odustalo, što je bitno zbog udovoljavanja apetitima koalicijskih partnera, prije svih HSS-a.

Tako bi se dogodilo da se već iduće godine nastavi žurba u gradnji novih kilometara autocesta, čime bi IGH, Skladgradnja, Konstruktor, Hidroelektra, Vijadukt, Dalekovod i ostali izbjegli rezanje remena zbog krize i nastavili vlastito bogaćenje i zadržavanje stečenih pozicija. Drugim riječima, dok su građani Hrvatske na rubu gladi, za Radića, Žderića, Žužule i druge problema nema. Jednima 'harač', a drugima kavijar i šampanjac.