„U zadnjih godinu dana donijet je Zakon o obnovi, a nakon petrinjskog potresa proširen je i na područje Banije, no, kao što čujemo iz Fonda za obnovu, iako je prošlo godinu dana od potresa, u Fond za obnovu iz Ministarstva nije došlo još nijedno rješenje. Iz Ministarstva se 'vade' da se poslali rješenja, ali kažu da su izdali točno tri rješenja koja se odnose na obnovu zgrada, a ta rješenja, iako su udaljeni tek nekoliko metara jedni od drugih, još uvijek nisu došla do Fonda za obnovu, upozorio je Grbin na konferenciji za novinare.

Ako se obnova u Zagrebu, a onda i na Baniji, bude nastavila na ovaj način, pitanje je hoće li obnova od potresa ikada završiti i hoće li se ljudi čije su kuće i zgrade oštećene ikada moći vratiti svojim domovima, poručio je. Zbog toga danas, dodao je, točno godinu dana nakon potresa, apeliramo na Vladu i inzistiramo da se napokon počne raditi. Građani plaćaju obnovu i ministra i ravnatelja Fonda i vrijeme je da te plaće pretvore u rezultate.

Grbin je kritizirao i Zakon o obnovi, ustvrdivši da konstrukcijska obnova, kako je predviđena zakonom, neće biti dostatna jer ljudi nemaju novaca za financiranje nekonstrukcijskih elemenata. Oni, upozorio je, koji budu morali sufinancirati 20 posto konstrukcijske obnove, kada budu morali dizati kredit, neće biti u mogućnosti sufinancirati druge dijelove zgrade koji su jednako bitni za život u domovima.

Zbog toga smatramo da je vrijeme razmotriti Zakon o obnovi i procijeniti može li on u ovom obliku ostvariti ono zbog čega smo ga donijeli,rekao je. Kada tome dodamo činjenicu da se njime samo vraćamo na status quo i da nema unaprjeđenja, poput energetske obnove fasade ili drugih elemenata koji bi mogli otići korak dalje od rekonstrukcije i postati prava revitalizacija središta Zagreba, onda je jasno da moramo Zakon detaljno razmotriti i vidjeti može li on opstati u ovom obliku“, smatra čelnik SDP-a.

„Apeliramo da se ubrzaju sve radnje vezane uz obnovu, da se razmotri izmjena Zakona kako bi se obuhvat obnove proširio i kako bi ona postala revitalizacija dijelova Zagreba oštećenih potresom i da se usvoje izmjene Zakona o legalizaciji kako bi se ljudima koji su propustili rok omogućilo da u dodatnom roku od dva ili tri mjeseca podnesu zahtjev i time i njihove nekretnine budu podobne za obnovu“, zatražio je.

Klisović je ocijenio da je Zakon o obnovi trebao biti prva pomoć pružena ljudima da obnove svoje kuće, no, jedino vidljivo od tog Zakona su improvizacije poput šperploča na pročeljima zgrada.

„Mi se zalažemo da se obnavljaju sve zgrade, i s crvenom i sa žutom i sa zelenom etiketom jer bi svaki sljedeći potres mogao sve te zgrade ponovno uzdrmati i dovesti do katastrofe. Oko 30 posto stambenog fonda u centru Zagreba je stariji od sto godina, što znači da trebamo cjelovitu, temeljitu obnovu Zagreba", smatra Klisović.

Kazao je da se za to moraju osigurati sredstva, a danas je na međunarodnom finacijskom tržištu povoljna situacija za podizanje sredstava za obnovu Zagreba, uz mogućnost izdavanja dugoročnih obveznica.

Kao gradonačelniku među prvim potezima će mi biti utvrđivanje kataloga cijena i radova na obnovi jer danas cijene lete u nebo, građani ne znaju koliko nešto košta, a moraju angažirati građevinske tvrtke na radovima, napomenuo je.

Važno je i građanima koji žive u kulturnim dobrima povećati sufinanciranje države i grada jer se time čuva identitet grada, ali i srušiti objekte koji predstavljaju sigurnosnu prijetnju građanima koji se kreću javnim površinama, ocijenio je Klisović.

Tražit ću cjeloviti plan obnove s hodogramom postupanja kako bi ljudi znali kada se što obnavlja, najavio je, dodavši da treba uvesti i posebnu kreditnu liniju za one koji obnavljaju kuće od potresa i da država treba preuzeti kamate na te kredite.