Prvi put od 1960. broj živorođene djece u EU-u pao je ispod četiri milijuna, pokazuju posljednji dostupni podaci. U usporedbi s ostalim regijama svijeta, EU ima jednu od najnižih stopa fertiliteta. I dok demografski alarmi zvone i u Hrvatskoj, koja doduše još uvijek bolje kotira od europskog prosjeka, u puno goroj situaciji je Grčka, kojoj dosad nisu pomogle ni milijarde eura utrošenih na demografske mjere
Stopa fertiliteta, koja označava broj živorođene djece po ženi, u 2022. godini značajno je varirala u Uniji, u rasponu od 1,79 u Francuskoj do 1,08 na Malti, prema podacima Eurostata. Prosjek za cijelo područje EU-a bio je 1,46.
Uključujući šire Europsko udruženje slobodne trgovine (EFTA), UK i zemlje kandidatkinje za EU, Gruzija (1,83) i Moldavija (1,81) prijavile su više stope od Francuske.
Hrvatska se od 41 zemlje u Europi smjestila na 19. mjesto, sa stopom od 1,53. Druge mediteranske zemlje imaju pak niže stope od europskog prosjeka, a među njima i Grčka, u kojoj je 2022. zabilježen najmanji broj rođenih u 92 godine, piše Euronews.
vezane vijesti
Pustoš na Egejskim otocima
Stopa fertiliteta u Grčkoj među najnižima je na kontinentu s 1,3 bebe po ženi, znatno ispod 2,5, koliko je potrebno za rast stanovništva. Ekonomske prognoze pokazuju da će se tamošnja radna snaga prepoloviti do 2100., a u istom razdoblju proizvodnja bi se mogla smanjiti za 31 posto.
Ove godine ta mediteranska zemlja zabilježila je drugi najveći pad stanovništva u EU-u, a posebice su ugroženi Egejski otoci.
Lokalne vlasti upozorile su da niska stopa nataliteta u njihovoj regiji predstavlja katastrofu, istaknuvši da su posljedice već vidljive u njihovim zajednicama.
Najbolje to ilustrira primjer malog otoka Agiosa Efstratiosa, a on trenutačno broji samo oko 250 stanovnika, među kojima su samo dvije žene mlađe od 30 godina.
'Lani smo imali jednu novorođenu bebu i još jednu prije tri godine. Potrebni su poticaji koji će mlade vratiti na otok kako bi na njemu osnovali svoje obitelji', rekao je Kostas Sinanis, gradonačelnik.
Milijarde za demografske mjere
Michalis Vlastarakis iz Eurobank grupe upozorio je da će uslijediti katastrofa ako se ništa ne poduzme.
'Ako nešto ne poduzmemo za dva desetljeća, trećina stanovništva bit će starija od 65 godina, a 2050. bit će nas za 2,5 milijuna manje', rekao je Vlastakaris, dodavši da će to imati katastrofalan učinak na BDP, radnu snagu, sustav osiguranja, mirovine, zdravstvo i obrazovanje.
Grčko ministarstvo obitelji priopćilo je prije nekoliko dana da planira potrošiti 20 milijardi eura do 2035. na poticaje za zaustavljanje demografskog pada, uključujući novčane naknade i porezne olakšice.
Vlada već troši oko milijardu eura godišnje na demografske mjere, ali kao i druge europske zemlje koje čine isto, dosad to nije imalo puno učinka.
I Hrvatska uvodi nove demografske mjere
Iako Hrvatska ima nešto bolje pokazatelje od Grčke, i kod nas demografski alarmi ne prestaju zvoniti. Ove godine u kolovozu je rođeno 420 djece manje nego u istom mjesecu lani.
Ministar demografije i imigracije Ivan Šipić prije desetak dana predstavio je smjernice programa novog ministarstva. Predlaže se povećanje poticaja za svako rođeno dijete i stopostotno povećanje rodiljnih naknada.
A visoko na listi prioriteta je i povratak što većeg broja iseljenih Hrvata. Milijun eura osigurat će se povratnicima za učenje hrvatskog jezika, a želja je i da ih se oslobodi poreza na dohodak.
Detaljnije politike koje novo ministarstvo namjerava provoditi bit će uskoro predstavljene, rekao je Šipić, ne precizirajući koliki bi proračun bio dovoljan za sve mjere koje namjerava uvesti.
