Kina je ove godine povećala broj odobrenja za nove elektrane na ugljen, objavio je u srijedu Greenpeace, a vlasti nastoje smanjiti rizik gospodarski bolnih nestašica električne energije
Kina je najveći svjetski emiter stakleničkih plinova koji izazivaju globalno zatopljenje, a predsjednik Xi Jinping prošle godine je obećao smanjiti uporabu ugljena od 2026. u sklopu nacionalnih klimatskih obveza.
No aktivisti se boje da bi ti ciljevi mogli biti ugroženi jer je vlada usredotočena na gospodarske izazove, čak iako se smrtonosni učinak klimatskih promjena osjeća širom svijeta.
vezane vijesti
U prvom tromjesečju 2022. kineski regulatori dali su zeleno svjetlo elektrani na ugljen s ukupnim kapacitetom 8.63 gigavata, prema istraživanju Greenpeacea.
To je gotovo polovica od cjelokupna kapaciteta na ugljen pokrenutog prošle godine, rekli su aktivisti za zaštitu okoliša.
"Izgradnja više kapaciteta na ugljen neće Kini pružiti energetsku sigurnost", rekao je Wu Jingham, aktivist za klimu i energiju iz Greenpeacea u Pekingu.
"Kina ima višak kapaciteta elektrana na ugljen. Neadekvatnost električne energije proizlazi iz loše integracije proizvodnje, mreže, opterećenja i skladištenja."
Broj odobrenja za nove elektrane na ugljen smanjio se sredinom 2021., ali se povećao kasnije tijekom godine kad su širom Kine bili nestanci struje zbog krize u opskrbi.
Potrošnja električne energije porasla je ovo ljeto jer je Kinu zahvatio intenzivni toplinski val pa u domovima i tvrtkama rade klimatizacijski uređaji.
Kina se oslanja na ugljen za oko 60 posto svoje električne energije i zatražila je od domaćih rudara da ove godine povećaju kapacitet za 300 milijuna tona.
Kineske vlasti u svibnju su najavile ulaganje u visini 1,5 milijardu dolara u proizvodnju električne energije na ugljen, jer su proizvođači ugljena bili pod pritiskom da povećaju proizvodnju prije praga 2025. godine.
"Prekapacitiranost jednog izvora energije velika je zapreka za energetsku sigurnost, kao i kinesku energetsku tranziciju", upozorio je Wu.
Nagli skok globalnih cijena sirovina nakon ruske invazije na Ukrajinu ponovno je usredotočio Kinu na energetsku sigurnost.
Dok je kinesko gospodarstvo u zastoju zbog stroge politike prema covidu i dugotrajnih prekida u opskrbnom lancu, vlasti nastoje potaknuti rast kroz veliki poticaj izgradnji infrastrukture - koja se uvelike oslanja na energiju ugljena.
Kina je najveći svjetski potrošač i proizvođač ugljena, a analitičari se brinu da će zbog ekonomskih ciljeva biti ugroženo njezino obećanje o vrhuncu emisija ugljika do 2030.
