Ispred Ine izložena je šestmetarska skulptura Umjetnički greben, kao podsjetnik fosilnoj kompaniji da je prošlo već tri godine od velike havarije, a stotine tona njezina čelika još uvijek leže na dnu mora.

Rješenjem iz rujna 2021. Državni inspektorat naredio je izvlačenje potonule konstrukcije u roku godine dana, a slično mišljenje zauzela su pojedina nadležna državna tijela, uključujući i Ured pučke pravobraniteljice.

Unatoč tome, ističe Greenpeace, Ministarstvo gospodarstva i održivog razvoja i dalje tolerira trenutno stanje, čime Ina dobiva na vremenu i priliku za daljnje uštede vrijedne milijune eura.

Odugovlačenjem odluke o sudbini Ivane D, Ministarstvo ne samo da štiti interes kompanije na štetu klime i okoliša, već otvara prostor za slično postupanje s ostalim platformama. S obzirom na preostalih 19 odobalnih plinskih platformi i još devet planiranih, to bi mogao biti opasan presedan koji Jadran lako može pretvoriti u groblje Ininih plinskih platformi, kaže Petra Andrić, voditeljica kampanje Greenpeacea u Hrvatskoj.

Profesor pomorskog prava na Pomorskom Fakultetu u Rijeci Axel Luttenberger upozorio je da ni međunarodni niti hrvatski zakoni ne odobravaju korištenje morskog dna kao odlagališta industrijskog otpada.

"U tom slučaju poznat je štetnik operator, tj. Ina, koji je dužan snositi troškove ekološke štete uslijed prijeloma temeljne strukture odobalnog objekta. Država je dužna zahtijevati od operatora štetnika mjere sanacije štete, u suprotnom se Ini daju znatna financijska sredstva u obliku nedopuštene državne pomoći", kaže Luttenberger.

U sklopu te akcije Greenpeace je pokrenuo peticiju kojom traži od Vlade da Ini naloži hitno uklanjanje potonule konstrukcije platforme Ivana D s dna Jadranskog mora.