Treba nam učinkovitije pravosuđe koje će brže izricati kazne, kako procesi ne bi trajali desetak i više godina i odlazili u zastaru. To šalje lošu poruku investitorima i mladima i izaziva opću nesigurnost u društvu, istaknuo je Grmoja na konferenciji za novinare.

Ne zabrinjavaju ga toliko kibernetički napadi, kaže, nego institucije koje nisu dovoljno neovisne, jer to je najveća prijetnja nacionalnoj sigurnosti.

Upitan o najavljenoj smjeni predsjednika Uprave Janafa Dragana Kovačevića, Grmoja je rekao kako ne zna što građani imaju od toga jer se nešto poduzima tek sada, kada se vide razmjeri afere.

"Moramo to prevenirati, ne smijemo doći u poziciju da neki ljudi gomilaju bogatstvo, a nitko se ne upita otkud im to, da Porezna uprava ne istražuje nesrazmjer imovine, da nemamo mehanizme koji bi spriječili takve koruptivne radnje", poručuje Grmoja.

Prozvao je premijera Andreja Plenkovića jer najavljuje borbu protiv korupcije i izmjene zakona kako bi se suzbila korupcija, a istodobno odbija dati na uvid putne naloge radnom tijelu Hrvatskog sabora - Nacionalnom vijeću za praćenje provedbe strategije suzbijanja korupcije.

"O kakvoj borbi protiv korupcije govorimo? To je netransparentnost, jer bez nje i otvorenosti nema ni borbe protiv korupcije", naglašava Grmoja.

U vezi komentara predsjednika Republike Zorana Milanovića o "aferi Janaf", Grmoja misli kako to Milanović ne treba komentirati, jer ne zna kako je tekla istraga. Više zabrinjava da takve istrage i spektakularna uhićenja nemaju svoj epilog, o tome bi predsjednik trebao govoriti, dodao je.

"Možda ga je zabrinulo to što je jedan od onih koji su bili u kontaktu s Kovačevićem, a među njima su i bivši predsjednik Republike Stjepan Mesić, Srećko Ferenčak, međimurski župan Matija Posavec i još neka zanimljiva lica", kazao je Grmoja.

Predsjednik Republike trebao bi pojasniti svoju povezanost s Kovačevićem, smatra Grmoja dodajući kako bi i premijer trebao pojasniti zašto je Kovačević toliko dugo na čelu Janafa.

Grmoja je također najavio da će Most zbog sve većeg broja pedofilskih slučajeva i spolnog zlostavljanja djece zatražiti javnu raspravu, izmjene Kazenog zakona ili donošenje posebnog "antipedofilskog zakona".

Predložit će zabranu izricanja kazne rada za opće dobro osuđenim seksualnim zlostavljačima djece, automatsko izricanje zabrane rada s djecom uz pravomoćnu presudu za seksualno zlostavljanje ili iskorištavanje djece te izricanje zaštitnog nadzora neovisno o visini izrečene kazne i nakon što počinitelj odsluži kaznu.