hrvatski sabor

Grmoja: Uhićenje Gabrijele Žalac do sada je najjača pljuska Vladi i vama ministre Malenica

10.11.2021 u 14:13

Bionic
Reading

Dok su zastupnici HDZ-a u srijedu hvalili izmjene nekoliko pravosudnih zakona kojima se, uz ostalo, propisuju sigurnosne provjere sudca, oporba poručuje kako se radi samo o tehničkim izmjenama i to u vrijeme dok svjedočimo korupcijskim aferama na svakom koraku.

Mi o tome raspravljamo danas, kad je, u akciji Ureda europskog javnog tužitelja uhićena članica predsjedništva HDZ-a, bivša ministrica Gabrijela Žalac, kazao je Nikola Grmoja (Most) u saborskoj raspravi o paketu zakona među kojima su i izmjene zakona o sudovima i o državnom odvjetništvu.

Spomenuto uhićenje "do sada je najjača pljuska Vladi, vama ministre Malenica, jer pokazuje da se naše institucije nisu spremne same uhvatiti sa korupcijom i kriminalom", kazao je Mostov zatupnik.

Grbin: Predložene izmjene su 'kamilica'

SDP-ov Peđa Grbin predložene izmjene naziva „kamilicom“, tvrdi da u hrvatskom pravosuđu „bukti požar, a ovo je metaforički čaša vode“.

Priznaje kako među predloženim izmjenama ima i dobrih, poput sigurnosnih provjera i uvođenja specijaliziranih obiteljskih odjela, ali da izmjene ne „adresiraju“ ključne probleme.

Predloženi zakoni neće pridonijeti da sudovi odlučuju brže i da njihove odluke budu kvalitetnije, kaže Grbin.

Nije kamilica osnivanje 15 odjela koji će raditi u obiteljskim predmetima, odgovara mu Dražen Bošnjaković (HDZ) koji kaže da se i na tome vidi da aktualna vlada ima kontinuitet kojim rješava ovakva pitanja, pa i kad je riječ o obiteljskom nasilju.

Domovinski pokret vrlo je kritičan prema izmjenama, tvrdi da narušavaju načelo trodiobe vlasti, pa ih neće podržati.

Spajić: Vlada nastoji osnažiti utjecat na sudbenu vlast

  • +28
Sjednica Sabora Izvor: Pixsell / Autor: Patrik Macek

Svaka antikorupcijska mjera je dobrodošla, no prijedlog sigurnosne provjere sudaca potpuno je iracionalan, kaže Danijel Spajić (DP) i tvrdi da Vlada pod „plaštom antikorupcije“ nastoji osnažiti utjecaj na sudbenu vlast.

Ministar pravosuđa Ivan Malenica odbacuje takve teze, kaže da nema nikakvog uplitanja izvršne vlasti u sigurnosne provjere.

Koncept sigurnosne provjere predviđa da predsjednik suda traži provjeru za svoje suce, kad SOA to učini, izvješće dostavlja predsjedniku Vrhovnog suda, tamo se formira tijelo koje će utvrđivati ima li u izvješću prepreka koje utječu na neovisnost sudova, ako postoje, pokrenut će stegovni postupak pred DSV, objasnio je.

Bošnjaković pak podsjeća da sigurnosna procjene postoji i sada, kod prvog imenovanja. Dobro je, dodaje, da se uvodi periodična, svakih pet godina, ali je važno da stvari budu precizne, da se ljudima kojima SOA nešto prigovori omogući da se očituju.

Benčić: Ima li SOA kapacitete za provjeru?

Kako će se logistički provoditi provjera svakih pet godina, zapitala se Sandra Benčić (ZLB) napominjući da za provjeru treba oko 180 dana. Je li netko pitao SOA-u imaju li kapacitet za provjeru, zanimalo je zastupnicu koja kaže i da se time omogućava nekome imenovanom od izvršne vlasti da kontrolira dijelove pravosudne vlasti.

Ministar naglašava da će se procjene provoditi u skladu sa zakonom, a da će o eventualnim sigurnosnim preprekama odlučivati nadležna stručna tijela – kolektivno tijelo na Vrhovnom sudu i u konačnici DSV.

Kritikama domaćeg pravosuđa priključila se i Karolina Vidović Krišto (NZ), navodeći kako je Europska komisija utvrdila da je najgore u EU. To je zato jer njime dominiraju osobe iz jugo totalitarizma, primjerice državni tajnik Ministarstva pravosuđa Juro Martinović bio je sudac u JNA, predsjednik Ustavnog suda Šeparović bio je pravnik u JNA, sudac Marin Mrčela bio je komunistički sudac…, navela je.

Malenica: Korak u vraćanju povjerenja građana

Malenica uzvraća da Vlada aktivno radi na unaprjeđenju pravosuđa. Svjesni smo njegove negativne percepcije, ali izmjenama idemo za tim da se ti problemi riješe, kazao je.

Uvjeren sam da možemo napraviti dodatan iskorak kako bi pravosuđe bilo učinkovitije i kako bi vratili dio izgubljenog povjerenja građana, rekao je ministar.

Nikola Mažar (HDZ) pozdravio je osnivanje specijaliziranih obiteljskih odjela u 15 sudova, držeći da će to više zaštiti i djecu i članove obitelji, Romanu Nikolić (SDP) zanima zašto ih se osniva samo 15, a ne 21?

Osnivaju se u sjedištima županijskih sudova, do brojke smo došli analizom broja predmeta na tim sudovima, kaže Malenica.

Oporba kritizira prijedlog po kojem će ministar pravosuđa, umjesto županijskih sudova, utvrđivati listu sudskih vještaka i procjenitelja.

To je jačanje izvršne vlasti u odnosu na pravosudnu, a pogotovo je opasno kad izvršnu vlast radi stranka osuđena za korupciju, a i danas joj se uhićuju članovi, rekla je Marijana Puljak (Centar).

Malenica kaže da se ide na ujednačavanje prakse, da više nema imenovanja na četiri godine, nego trajnog, te da su udruge sudskih vještaka i tumača, pozdravile izmjene.