Goran Aleksić iz Snage zatražio je stanku kako bi govorio o ustavnoj tužbi vezanoj uz švicarski franak.

SDP-ova Sabina Glasovac zatražila je stanku kako bi progovorila o ostavci Vlatka Silobrčića u Odboru za etiku, znanost i visoko obrazovanje.

Zbog postavljanja spomen-ploče u Jasenovcu želio je govoriti Boris Milošević iz SDSS-a, a o odnosu HDZ-a prema totalitarnim režimima namjerava govoriti HDZ-ov Dražen Bošnjaković.

HSU-ov Silvano Hrelja stanku je zatražio zbog oporezivanja inozemnih mirovina, što smatra apsurdnim.

U stanci je Mostov Nikola Grmoja zastupnicima podijelio čokolade i šibe povodom blagdana sv. Nikole.

Govoreći o postavljanju spomen-ploče na kojoj piše 'Za dom spremni' u Jasenovcu, Boris Milošević iz SDSS-a pozvao je institucije da pregledaju sve statute udruga koje imaju sporne natpise te donesu odluke o tim natpisima.

'Smatramo da kao parlamentarna stranka moramo reagirati na postavljanje spomen-ploče. Ona je postavljena uz spomen-područje Jasenovac, na kojem je stradalo 83.000 žrtava, žrtava zbog nacionalnosti. Jasenovac je simbol ljudskog stradanja i patnje. Danas, kada se spominje Jasenovac, moramo uvijek jasno osuditi zločin počinjen u njemu. Ovakvim postupanjem i postavljanjem ploča gazimo po žrtvama. Nije sporno to da predstavnici braniteljskih udruga imaju pravo postaviti ploču za poginule branitelje, ali nije sporno ni to da je 'Za dom spremni' ustaški pozdrav', kazao je Milošević.

Poručio je da je 'uznemirujuća informacija' da država nije djelovala na vrijeme te da je dopustila da se u statut uvede sporni pozdrav.

O Jasenovcu se oglasio i HDZ-ov Dražen Bošnjaković. 'HDZ osuđuje sve totalitarne sustave, i komunizam i nacizam i fašizam. Nijedan nije donio ništa dobro, samo krv i razaranja. I prema kvislinškoj tvorevini NDH smo se jasno određivali. Smatramo da treba zakonski regulirati znamenje koje je proizašlo iz tih sustava, da sudjelujemo u izradi zakona u kojoj ćemo uvažiti argumente struke i povjesničara', kazao je Bošnjaković.

Što se tiče HOS-ove spomen-ploče u Jasenovcu, na kojoj se nalazi sporni pozdrav 'Za dom spremni', Bošnjaković poručuje: 'Postrojbe HOS-a su sudjelovale u Domovinskom ratu i ti ljudi su dali život za Hrvatsku. To treba gledati u tom kontekstu i ne povezivati ih s NDH-om.' Dodao je i da se u Borovu, primjerice, nalaze spomenici Belim orlovima.

Glasovac: Ako želite ugasiti odbor, recite to jasno i glasno

Na Jasenovac se kratko osvrnula i SDP-ova Sabina Glasovac podsjetivši da je SDP inicirao posebnu sjednicu Odbora za Ustav.

Ona je u svojoj stanci progovorila o Odboru za etiku u znanosti i visokom obrazovnju, čiji je predsjednik Vlatko Silobrčić nedavno podnio ostavku. Podsjetila je kako su izvještaji tog odbora u Saboru prihvaćeni, te kako su se svi složili da treba jačati ulogu tog odbora.

'Evo vidite, nekoliko mjeseci poslije što se događa? Događa se to da nam se ponavlja povijest, da se ponovno pokušava opstruirati i zaustaviti rad ovoga saborskog odbora. Zašto? Vjerojatno iz razloga što su se članice i članovi odbora drznuli preispitivati znanstveni rad jednog od brojnih znanstvenika u RH koji je igrom slučaja u međuvremenu postao ministar znanosti i obrazovanja', kazala je Glasovac.

'Mi danas svjedočimo tome da uslijed brojnih političkih pritisaka, gospodin Silobrčić je podnio ostavku na mjesto predsjednika Odbora za etiku u znanosti i visokom obrazovanju, te da su dvoje članova odbora podnijele ostavke na svoje članstvo, zbog toga što ih se pritiskalo, zbog toga što ih se opstruiralo, zbog toga što su im slani iz Ministarstva znanosti i obrazovanja emisari u liku pomoćnika ministra znanosti i obrazovanja koji su nazočili sjednicama odbora i koji su na taj način vršili tihi pritisak na njihov rad. Je li to u redu?', upitala je.

Rektorski zbor, kaže, tražio je da se cijeli odbor razriješi, no odbor, podsjeća Glasovac, imenuje Sabor. 'Ako je to vaša namjera da ugasite ovaj odbor zbog toga što se drznuo preispitivati znanstveni rad ministra obrazovanja, onda to jasno i glasno narodu recite. Ako nije, zaštitite dignitet hrvatske znanosti i zaštitite stanite u obranu članova i članica ovoga odbora', zaključila je Glasovac.

Aleksić o švicarskom franku, Hrelja o mirovinama

O Ustavnoj tužbi koja je pokrenuta zbog švicarskog franka progovorio je Goran Aleksić, podsjetivši kako se tužbom traži da se poništi revizija Vrhovnog suda i odluka koja se tiče valutne klauzule jer ta odluka nije u skladu s EU pravom.

'Prekršena je odredba članka 267. Lisabonskog ugovora prema kojoj Vrhovni sud kao zadnja sudska instanca nakon koje nema pravnoga lijeka, mora uputiti prethodno pitanje EU sudu, a to nije učinio, niti je objasnio u samoj reviziji zašto to nije učinio. Prekršene su odredbe Direktive 93/13 gdje je jasno i decidirano rečeno da su nepoštene one ugovorne odredbe o kojima se nije pregovaralo, a koje su pričinile znatnu neravnotežu između prava i obveza na štetu potrošača, a valutna klauzula CHF koja je prouzročila pedeset postotno pa i više povećanje anuiteta kredita u švicarskom franku kao i povećanje glavnica očigledno je uzrokovalo neravnotežu prava i obveza na štetu potrošača. Ta direktiva nije primijenjena kod odlučivanja o presudi. Također nije primijenjena niti presuda EU suda. Stoga je ustavnom tužbom zahtijevano da se poništi ta revizija Vrhovnoga suda', rekao je Aleksić dodajući da će, ukoliko se utvrdi da je valutna klauzula CHF bila nezakonito ugovorena, u svi dužnici koji su ugovorili kredite sa valutnom klauzulom CHF dobiti reobračun svojih kredita na temelju početne kamatne stope i na temelju početnog tečaja kao da je bio kunski kredit.

Vlada na nedavnoj sjednici nije ispravila napravdu prema umirovljenicima koji mirovinu primaju iz inozemstva, kazao je HSU-ov Silvano Hrelja. 'Porezna uprava ima dvostruke kriterije djelovanja. Naime, ako netko prima 2.000 kuna iz Hrvatske, a prima 1.600 kuna iz BiH, Srbije, Slovenije onda Porezna uprava ta dvije činjenice zbroji i da rješenje da se takav građanin oslobodi plaćanja poreza jer je to ukupno ispod 3.800 kuna. Međutim, ako netko prima 2.000 iz Hrvatske, a 2.000 iz Slovenije, onda slučaj nije takav. Tada se te 2.000 kuna iz Slovenije tretira kao drugi dohodak i ne plaća se porez samo na razliku od 3.800 do 4.000 kuna, nego se plaća porez na ukupan iznos od 2.000 kuna. Takvi umirovljenici plaćaju umjesto 24 kune poreza, plaća 240 kuna svaki mjesec, deset puta preplaćuje svoj iznos poreza. Zanima me da li su s porezom tako u pretplati veliki igrači u Republici Hrvatskoj , vlasnici trgovačkih lanaca ili neke velike firme, da li se i njima ovako naplaćuje porez ili to važi samo za obične smrtnike', pita se Hrelja dodajući kako mu je još iritantnija činjenica da je na ovaj problem već ukazivao u raspravama i uložio i amandman koji bi ovaj problem eliminirao, no on nije uvažen.


455376,455348,455338,455264