U priči koju je otkrio Večernji list, primivši sudsko rješenje 11. ožujka ove godine Vukovarci su ostali zgroženi činjenicom da su im zaplombirane nekretnine, zemljišta, zgrade i kuće, poljoprivredne i građevinske parcele, ne samo u katastarskoj općini Vukovar, nego i u obližnjim mjestima Berak, Bršadin, Čakovci i Negoslavci. U popisu čestica koje Eltz traži nalaze se oranice, šume, ali i stambene zgrade, škole, hotel, nekretnine grada Vukovara, Hrvatskih šuma, Hrvatskih voda, Ine, Vupika, Veleprometa i drugih pravnih i fizičkih osoba koje su sagrađene unazad više od šezdeset godina, piše Večernji list.

Hilda Baumschabel, službenica Ureda državne uprave u Vukovaru, radi upravo na ovom predmetu i za tportal.hr je objasnila kako bi se ovaj slučaj mogao razvijati.

Kada se u upravnom postupku utvrdi na koje to čestice Eltz uopće ima pravo pregovarat će se o povratu u naturi, zamjeni i isplati u državnim obveznicama. Kada je moguće i kada ima pravo Eltza sljeduje isto zemljište koje je oduzeto, a u protivnom zamjensko poljoprivredno zemljište ili, kada ni to nije moguće, isplata protuvrijednosti u državnim obveznicama. Ta protuvrijednost računa se prema dogovorenoj cijeni poljoprivrednog, ne građevinskog, zemljišta, jer su u vrijeme oduzimanja sve čestice bile poljoprivredne.

'Na određenom broju čestica od tih oko 480 hektara izgrađeni su neki kapitalni objekti. To su, naprimjer, neboder Dunav 1 i Dunav 2, Autobusni kolodvor, zgrada FINA-e. Za te čestice nemoguć je naturalni povrat. Dakle moguće je vratiti zamjenske čestice poljoprivrednih površina ili isplatiti u protuvrijednosti u državnim obveznicama. Ali dalje će se sve utvrditi tijekom postupka', objasnila je za tportal.hr Hilda Baumschabel, koja je voditeljica Službe za gospodarstvo i imovinsko-pravne poslove u vukovarskom Uredu državne uprave.

Država za sada nema podatke koliko je od tog zemljišta, koje svojata Eltz, trenutno poljoprivredno, a koliko je u međuvremenu prenamijenjeno u građevinsko te na koliko je tih čestica izgrađeno objekata i koje namjene. 'Ovdje se radi o imovinsko-pravnom predmetu, koji je izuzetno kompleksan. Zato što se radi o dugom razdoblju, jer je od 1945. do danas na tom zemljištu nastalo jako mnogo promjena. Mijenjala se vlasnička struktura, pa je niz subjekata kupovao, zakupljivao ili ulazio u posjed na neke objekte. Neki su zidali objekte. Sve to ovaj slučaj čini jako kompleksnim', objasnila je za Baumschabel.

Zabilježba na vlasničke listove ne onemogućava današnjim vlasnicima prodaju nekretnina, no tamo će stajati do konačnog rješenja povrata imovine obitelji Eltz i na taj način otežavati raspolaganje imovinom. Za Media servis reagirao je i načelnik Općine Tompojevici Tomislav Panenić, navodeći da zabilježba grofa Eltza na stotinama katastarskih čestica u njegovoj općini vraća ljude doslovno u feudalno doba, čineći ih grofovim taocima.

'Kontra-strana su mu vlasnici katastarskih čestica koje on sada potražuje. On je na taj spor stavio zabilježbu, što mu je zakonom omogućeno. Dokle god traje taj spor oni ne mogu raspolagati svojom imovinom. Tu ima stotine vlasnika koji sada imaju pravnu nesigurnost. Po našem zakonu, njega će se obeštetiti, dakle on neće dobiti tu zemlju. Međutim, tim sporom je sada omogućeno da on može zabilježbu osporiti. Konkretno, ako netko želi prodati svoju nekretninu, on to sada ne može, dakle ne može raspolagati svojom imovinom dokle god taj spor traje. To su sporovi koji traju desetak godina. Sada zamislite stotine ljudi koji su ovdje blokirani. Mi smo praktično ponovo u feudalnom dobu. Znači, onda kada se njemu da, on može nekoga pustiti ili ne mora, ali dotle oni ne mogu raspolagati svojom imovinom. Oni su postali taoci te zabilježbe', rekao je Panenić.