'Miroslav Škoro uspio je okupiti tradicionalno razjedinjene rogove hrvatske desnice, koja se već dugi niz godina ne uspijeva konsolidirati zbog velikog broja malih stranaka nastalih nakon fragmentacije i sloma pravaške scene i pojedinaca čiji ego ne dopušta okupljanje i suradnju. On je u ovom trenutku korifej političke opcije nezadovoljne, prije svega, Plenkovićem, a potom i Grabar Kitarović - no parlamentarni izbori sasvim su drugačiji od predsjedničkih. No, ishod predsjedničkih izbora bitno će odrediti unutarstranačke odnose u dvjema velikim strankama, posebice u HDZ-u, te posljedično i odnos snaga i izglede tih stranaka na predstojećim parlamentarnim izborima, smatra politolog i sveučilišni profesor Pero Maldini.
Po njemu, respektabilan broj glasova koji je otišao na Škorinu stranu umnogome je uzrokovan rascjepom unutar HDZ-a, što je zapravo očekivano.
'Naime, HDZ od prvotno svehrvatskog pokreta, prilično heterogenog, ali objedinjenog državotvornom idejom, oblikovao se kao moderna stranka tek dvijetisućitih, pod vodstvom Ive Sanadera i u oporbi. Međutim, usprkos tome, unutarnja struktura nije se bitno izmijenila, pa su ostale i razlike koje tinjaju i povremeno se pojavljuju u obliku sukoba različitih frakcija. Danas evidentno imamo proeuropsku i prodemokršćansku frakciju s jedne te izrazito desnu, etnocentrističku, u mnogim aspektima i autoritarnu frakciju s druge strane', kaže Maldini za tportal.
Nije to nikakav 'treći put'
'Postoji tradicija da se nakon svakih izbora svi proglašavaju pobjednicima, iako se time gubitnici zapravo pokušavaju utješiti, no u Škorinom slučaju doista se radi o jednoj vrsti pobjede. Ne, ne radi se ni o kakvom novom 'trećem putu'; ovakvi rezultati imaju veze prije svega s restrukturiranjem snaga na desnom spektru: u samom HDZ-u, u kojemu su već rečeni rascjep sada snažno i otvoreno manifestirao, te malim strankama desnije od HDZ-a, koje su se okupile oko Škore. Ne vjerujem da će to prerasti u jednu jedinstvenu stranku, ali sasvim vjerojatno bi se moglo dogoditi formiranje stanovitog bloka stranaka. Dio HDZ-ovih birača, poglavito onih koji ne prihvaćaju Plenkovića i njegov kurs, prijeći će na tu stranu', predviđa ovaj politolog.
Kako su se iz Škorinog tabora već počele pojavljivati informacije o neskladu i nesuglasju između Mosta i Hrvatskih suverenista, dviju snaga koje su ga podržavale, Pero Maldini smatra da će se u idućem razdoblju one dodatno potencirati.
'Tu je riječ, u osnovi, o prilično heterogenom društvu. Most se, recimo, priključio u trenucima svog ozbiljnog pada i ovo im je zapravo bila jedna od posljednjih prilika da dobiju pažnju javnosti. Prilijepili su se Škori prije svega da bi dobili vidljivost, a ne nužno zbog podrške koju mu, zapravo i nemaju čime osigurati jer je i sami nemaju. Istodobno, poslovična razjedinjenost malih desnih stranaka ne upućuje na lako postizanje jedinstva, što bi mogao biti razlog mogućim nesuglasicama. No, ostaje za vidjeti hoće li se i kako ti politički akteri oko Škore uspjeti posložiti', objašnjava Maldini.
'Mora inzistirati na odmicanju od Plenkovića'
Drugi krug predsjedničkih izbora po njemu će bitno odrediti unutarstranačke procese u dvije najveće stranke, HDZ-u i SDP-u, s time da je utjecaj na HDZ znatno veći.
'Pobjeda Kolinde Grabar Kitarović omogućila bi Plenkoviću potpuno marginaliziranje desnog krila i pobjedu na unutarstranačkim izborima u ožujku, dok bi poraz otvorio prostor za dodatni pritisak desnice', kazao nam je Maldini i potom prokomentirao najavu Olega Butkovića iz izborne noći, kada je izjavio da je Škoro 'potencijalni koalicijski partner HDZ-a'.
'U toj stranci možda priželjkuju ovakav scenarij, ali iz Škorine perspektive radilo bi se o političkom samoubojstvu. On mora inzistirati na odmicanju od Plenkovića i svom političkom putu, u suprotnom ekspresno ispada iz igre', zaključuje Maldini.
