Zbog hladnog mora i toplog zraka nad njime nad Jadranom će raspored temperature po slojevima zraka biti prilično neuobičajen. Prizemni sloj će tako biti osjetno hladniji od onog iznad njega. Takva raspodjela naziva se temperaturna inverzija, a pritom dolazi do nemogućnosti vertikalnog miješanja slojeva. U takvim uvjetima donji sloj se sve više hladi od podloge do točke zasićenja vlagom i nastaje magla, javlja portal MeteoAdriatic.

Prema jučerašnjim podacima Neverina, najviša je temperatura izmjerena u Gospiću i zagrebačkoj zračnoj luci, čak 20,5°C. Spomenimo i to da je Gospić istovremeno jučer ujutro bio najhladniji grad u Hrvatskoj s izmjerenih -2,5°C.

Prema podacima DHMZ-a, na meteorološkoj postaji Poreč u 14 sati izmjereno je samo 9,6°C te je uz Rovinj, u kojem je izmjereno 9,9°C, bio najhladnije mjesto u Hrvatskoj.

Toplije je bilo čak i na Zavižanu, na kojem je u 14 sati izmjereno 10,2°C.

Što je i kako nastaje morska magla?

Portal Morski.hr prije nekoliko je godina objavio tekst o morskoj magli koji prenosimo u cijelosti.

Gotovo svake godine barem jednom u godini svjedočimo pojavi magle na Jadranu, a koja katkad bude vrlo gusta. Po datumima pojavljivanja takve magle možemo primijetiti da se ona najčešće javlja tijekom proljeća, osobito od travnja do lipnja, a nekad i ljeti, osobito na sjevernom Jadranu. Zašto se magla iznad velikih područja Jadranskog mora javlja baš početkom i tijekom toplijeg razdoblja godine, za to postoji niz razloga.

Možemo početi od osnovnog preduvjeta za nastanak advekcijske magle, a to je postojanje vlagom obogaćenog zraka koji se u dodiru s hladnijom površinom hladi ispod temperature točke rosišta. Rosište je ona temperatura do koje se vlažan zrak nepromijenjenog tlaka mora ohladiti da dođe do kondenzacije. Na Jadranu je upravo more ta površina s kojom u dodiru dolazi do hlađenja relativno toplog i vlažnog zraka, a ono je kod nas najhladnije baš negdje oko početka proljeća. Osim toga, proljeće donosi prva osjetnija zatopljenja, povezana s horizontalnim strujanjem (advekcijom) toplog zraka s jugozapada.

Topao i vlažan zrak koji struji iznad i dalje hladne morske površine u proljeće hladi se u dodirom s njom, a ako se ohladi ispod temperature rosišta, dolazi do kondenzacije i pojave magle. No ni to nije dovoljno da magla obavije naše otoke, pa i gradove. Ako strujanje toplog zraka osjećamo u obliku jakog vjetra (najčešće jugo), magla će se teško formirati i vjerojatnije će se uzdignuti u nisku slojevitu naoblaku što će se nadviti nad okolnim brdima i planinama.

Povoljni uvjeti za advekcijsku maglu uključuju tišinu ili slab vjetar, eventualno do umjeren. Tada najčešće primijetimo najprije banak magle daleko nad otvorenim morem, koji se postupno približava, zatim zahvati otoke, a na kraju i obalno područje.

Ako vjetar u međuvremenu pojača, magla se uzdigne u nisku i slojevitu naoblaku. Tko je više puta pomnije promatrao ovakvu maglu, ponekad je mogao primijetiti kako se magla krajem dana počne razbijati duž obale, a zatim udaljavati prema moru okomito od obale. To se događa zato što se krajem dana, prilikom hlađenja kopna, mijenja dnevna cirkulacija zraka, zbog čega počinje puhati vrlo slab burin. Ovakva situacija se dogodila u Dubrovniku 22. travnja 2011., kada je Dubrovnik cijeli dan bio pod maglom pri gotovo tihom vremenu.

Približavanjem ljeta temperatura mora već najčešće dovoljno poraste da ne predstavlja dovoljno hladnu površinu u odnosu na zrak koji struji iznad nje. Katkad se ipak magla javi ljeti, primjerice 4. kolovoza 2013. i 16. kolovoza 2016. godine. Ovakvi slučajevi ljeti dogode se u tihim danima nakon jake bure, koja je miješanjem privremeno dovela hladne slojeve mora na površinu.