HALO EU jedno je od sredstava putem kojeg hrvatski građani mogu razriješiti sve nedoumice oko Europske unije. Ovaj oblik informiranja ostao je aktivan i nakon siječanjskog referenduma kada su Hrvati rekli 'DA' Europskoj uniji, a interes građana vratio se na uobičajene razine brojeva poziva iz razdoblja prije siječnja 2012. godine. Putem Ministarstva vanjskih i europskih poslova doznali smo neka od zanimljivih pitanja iz postreferendumskog razdoblja
Razumljivo, neposredno prije referenduma o EU-u građani su bili znatiželjniji, a vjerojatno i zabrinutiji, pa je tako u siječnju ove godine ostvareno ukupno 7.851 poziva s pitanjima građana o Europskoj uniji i učincima predstojećeg članstva Republike Hrvatske, dok se u narednim mjesecima broj poziva smanjio - u veljači ih je bilo ukupno 1.323, u ožujku 995, a u travnju 1.184.
Najčešća pitanja u razdoblju od veljače do kraja travnja bila su o razvoju odnosa između Hrvatske i EU, njih 202. O zapošljavanju i socijalnoj politici u kontekstu integriranja Hrvatske u EU, HALO EU telefon je zvonio 97 puta. Ona općenita pitanja o EU-u, primjerice o broju država članica, upućena su 93 puta. O financijskim i monetarnim pitanjima (poput valuta, banaka, poreza) u kontekstu integriranja hrvatske u EU građani su se raspitivali 60 puta, o gospodarstvu u kontekstu integriranja Hrvatske u EU 39 te o gospodarstvu u EU uključivo upite o tržištu i carinama 29.
Da operaterima koji rade na telefonu HALO EU ponekad nije lako, svjedoče i ova složenija pitanja na koja su direktno morali odgovoriti iz Ministarstva vanjskih i europskih poslova, s obzirom na to da iziskuju dublje poznavanje materije Europske unije. Primjera radi, jednog je hrvatskog građanina zanimalo je li istina da su kondenzacijski kotlovi u EU-u zabranjeni i, sukladno tome, koji bi sustav centralnog plinskog grijanja trebalo primijeniti u zgradi, a da se poslije ne bi moralo isti mijenjati radi dodatnih prilagodbi s direktivama i preporukama EU-a?
Osim toga, građani su željeli doznati i sljedeće:
1. Koje će članice Unije uvesti ograničenja na zapošljavanje hrvatskih radnika?
2. Izdaje li EU direktive u smislu naredbi ili u smislu preporuka jer, kada čitam njihove sadržaje, sve mi zvuči kao 'može, a i ne mora'?
3. Je li energetsko certificiranje zgrada obaveza prije pristupanja ovakvoj rekonstrukciji ili nije?
4. Hoće li ulaskom u EU državljani RH imati pravo otvoriti obrt ili d.o.o. u bilo kojoj zemlji EU-a, primjerice Njemačkoj?
5. Je li točno da će se nakon ulaska u EU prestati koristiti radne knjižice i da će umjesto u njih poslodavci radno iskustvo ispisivati na papiru?
6. Hoću li moći dobiti dozvolu za mali ribolov, s obzirom na to da imam stalno zaposlenje?
Ministarstvo vanjskih i europskih poslova je i nakon provedenog referenduma nastavilo s aktivnostima informiranja hrvatskih građana, a posebice u okviru upravo okončanog Europskoj tjedna, kada je u hrvatskim gradovima organiziran niz manifestacija, te su dijeljene informativne publikacije Ministarstva vanjskih i europskih poslova o Europskoj uniji i predstojećem članstvu Hrvatske koje možete pogledati ovdje i iz njih doznati ono što još ne znate o EU-u.
