Nakon dugogodišnje netrpeljivosti zbog Tina Ujevića, Imoćani i Vrgorčani imaju novi spor koji je digao tenzije i u jednom i u drugom gradu
Turistička zajednica Imotskog nedavno je izišla u javnost s idejom o gradnji spomenika Hasanaginici na obroncima Modrog jezera, što je na noge diglo Vrgorčane, koji Hasanaginicu kao turističku priču nude više od deset godina, tvrdeći, kao i Imoćani, da je Hasanaginica rođena baš u njihovom mjestu.
Vrgorčani su još precizniji, točnije Zvonimir Pervan, vlasnik etnosela Kokorići, koji je naslijedio, po njegovim riječima, kuću u kojoj je rođena Hasanaginica, obnovio je, uredio po standardima iz njenog vremena i u njoj nudi noćenja. Strani turisti koji dolaze u Kokoriće, uglavnom Francuzi, redovno spavaju u Hasanaginičinom apartmanu i zato pristojno plate upravo zbog priče o autentičnoj rodnoj kući.
Nakon nekoliko tjedana prepirke u Kokoriće su stigli i novinari iz emisije 'Pola ure kulture', a i drugi, da utvrde čija je Hasanaginica. Pervan uz kuću koju pokazuje kao rodnu ima i objavljenu knjigu naziva 'Čija je Hasanaginica' i nijednom mišlju ne dozvoljava mogućnost da je Imoćanka.
'Neka oni dignu spomenik neznanom junaku, a ja u svom etnoselu podižem četiri spomenika, i Albertu Fortisu, kojeg je moj predak, vojvoda Prvan, ugostio u Kokorićima kada je Fortis zapisao baladu o Hasanaginici, i vojvodi Prvanu, te Hasanagi i njegovoj ljubavi Hasanaginici, koja je tu rođena. Imoćani imaju samo Slavka Ražova, ravnatelja Državnog arhiva u Zadru, koji nama ne da dokumente iz tog vremena, u kojima se vidi da je ona naša. On navlači za Imoćane, jer mu je žena Imoćanka, i uporno nam ne da dokumente o Hasanaginici koji postoje u arhivu', jasan je Zvonimir Pervan.
Kako će reagirati Imoćani na Pervanove izjave doznat ćemo vjerojatno uskoro, no i jedni i drugi već grade postolja za spomenik istoj ženi.