Prema prijedlogu zakona definiraju se i izbor i ovlasti članova Hrvatskog audiovizualnog vijeća. Po tom prijedlogu, Vijeće bi, na prijedlog ravnatelja HAVC-a, imenovalo umjetničke savjetnike koji bi razmatrali i vrednovali programe i projekte prijavljene na javni poziv za poticanje audiovizualnih djelatnosti i stvaralaštva te komplementarnih djelatnosti. Mandat bi im trajao do donošenja odluka Vijeća o raspodjeli financijskih sredstava, a ista osoba mogla bi najviše dva puta uzastopno biti imenovana umjetničkim savjetnikom.

Zakonom se detaljnije uređuju i kategorije unutar audiovizualnih djelatnosti, a novina je uvođenje videoigara kao 'rastuće industrije u Hrvatskoj'. Uvodi se i nova struktura Upravnog odbora HAVC-a, koji bi sad imao pet članova, od kojih je jedan predsjednik. Ministar kulture imenovao bi i razrješavao predsjednika i tri člana Upravnog odbora, a petog člana birali bi i razrješavali radnici tog centra.

Burno izlaganje u raspravi imao je Zlatko Hasanbegović iz Neovisnih za Hrvatsku. 'Kako ne bismo zaspali od dosade, treba reći da suština ovog zakona nije bilo ono što smo slušali dosadašnjim birokratskim metajezikom, nego ono što se nalazi pod točkom 5., a to je HAVC', krenuo je Hasanbegović.

HAVC se, kazao je, kroz godine pretvorio u istoznačnicu za 'sofisticiranu i zakonski institucionaliziranu interesno-koruptivnu i klijentelističku mrežu s obilježjima hobotnice, čiji su pipci duboko zadirali u medije, pretvarajući ministrice u njene izvršenike'.

Problem hrvatskog filma je, poručio je, nejasna podjela novca unutar HAVC-a, odnosno podjela bez ikakvih kriterija osim 'klijentelističke povezanosti s obilježjima korupcije'. 'Hrvatsku kinematografiju ne treba štititi od države, već od svih oblika kriminala i različitih pronevjera novca hrvatskih poreznih obveznika, od nenadarenosti, odnosno samog HAVC-a. HAVC nije trebao biti privatna tvrtka, u što se pretvorio, nego instrument hrvatske državne kulturne politike, što nikada nije postao', poručio je, dodavši da se na nepravilnosti u HAVC-u upozoravalo godinama.

Dugogodišnjeg čelnika HAVC-a Hrvoja Hribara, iako ga nije imenovao, nazvao je 'faraonom hrvatskog filma'.

Prijedlog Zakona o audiovizualnim djelatnostima nazvao je 'kamilicom'. 'Hrvatski sabor i javnost ne smiju nasjesti na politički i parapolitički agitprop i pamfletizam o navodnom nasrtaju na umjetničke slobode i autonomiju filmskog stvaranja, već se treba usredotočiti na ključne točke - kako spriječiti daljnju razdiobu javnog novca i grabež unutar kruga jedne te istih tvrtki i poslovnih interesa te može li klika iz dvaju udruga, Društva hrvatskih filmskih redatelja te Hrvatske udruge producenata, mobingirati i mobilizirati hrvatsku kinematografiju za svoje poslovno-ideološke interese, koji nisu interesi hrvatskog filma', kazao je Hasanbegović.

'Jedini hrvatski film, ponavljam jedini od 1991. i uspostave hrvatske državne neovisnosti, koji je bio u službenoj konkurenciji jednog festivala A kategorije, dakle Berlin, Cannes, Venecija, film je jednog uvaženog hrvatskog redatelja na berlinskom međunarodnom filmskom festivalu, ali 2004., kada na sreću uopće nije postojao HAVC. Sva ostala redateljska naslikavanja na crvenom tepihu izvan službene konkurencije kanskog filmskog festivala dobro izgledaju na duplerici Glorije, ali su nedovoljna za prosuđivanje istinskog međunarodnog uspjeha hrvatskog filma. Uspoređivati to sa stvarnim međunarodnim postignućima iz vremena jugoslavenske kinematografije, primjerice zloglasnih Kusturice ili Zafranovića, s moje strane bilo bi potpuno neumjesno', kazao je.

'Završit ću parafrazom zlogukog i nažalost ostvarenog proročanstva jugoslavenskih komunista - i nakon Tita Tito. I nakon Hribara Hribar. Možete biti zadovoljni svojom pouzdanom suradnicom i današnjom ministricom kulture iako ćete nevoljko staviti glavu na panj. Vaš dug će i dalje neometano lebdjeti Ministarstvom kulture. Država vas je razmazila i dala vam igračku i ona vam je treba oduzeti', poručio je Hasanbegović, uz prekide predsjedajućeg Furija Radina koji je zastupnika pokušao upozoriti da mu je isteklo vrijeme. Zbog nastavka govorenja unatoč upozorenjima dobio je i opomenu.

Na Hasanbegovićevo izlaganje odmah se osvrnuo SDP-ov Nenad Stazić. 'Ako je i bilo ikakvih dvojbi oko razloga za pisanje ovoga zakona, nakon istupa kolege Hasanbegovića te su dvojbe potpuno nestale, sve je jasno. Strah od Hasanbegovića i njegovih istomišljenika. Napad je počeo prije dvije godine, nešto malo više od dvije godine, u vrijeme kada je ministar bio Hasanbegović. A kada se počelo govoriti o tome da bi uvažena ministrica mogla biti kandidat za njegova nasljednika, tada je organiziran orkestriran napad na ministricu i to baš zbog HAVC-a. I tada su neke braniteljske udruge, a najglasnija je bila nekakva Udruga branitelja Vukovara iz Zagreba, rekle da gospođa Obuljen Koržinek ne može biti ministrica', kazao je Stazić.

Nastavio je s kritikama Hasanbegovića. 'To je čovjek koji se usudi ovdje kao političar govoriti o talentiranosti ili netalentiranosti filmskih skladatelja. Kao da je on taj koji o tome može odlučivati. Dobacio sam mu nepristojno iz klupe kada je govorio kako bi trebalo kazniti Hribara, dobacio sam mu - 'vjerojatno strijeljanjem'. I kad bi bio u mogućnosti, Hasanbegović bi to i napravio. Ovaj njegov fašistički govor je sramota, sramota za ovaj Sabor. Sramota i za HDZ, na čijoj je listi uopće ušao u ovaj Sabor', poručio je Stazić, dodavši kako je hrvatsku kinematografiju upropastio HDZ.

'Imamo sreću kao država, kao nacija imamo sreću da jedan Hasanbegović više nije ministar kulture jer da je to nastavio biti, tko zna kakve užase bismo doživjeli', kazao je Stazić.

Za povredu Poslovnika odmah se javio Hrastov Hrvoje Zekanović. 'Kolega Stazić je omalovažavao i vrijeđao druge zastupnike. U jednom trenutku je nazvao uvaženog kolegu Hasanbegovića fašistom, a ja nisam čuo da je on veličao Mussolinija i njegov režim. Pitam što biste vi da vam netko kaže....', krenuo je Zekanović, no nije dovršio jer mu je isteklo vrijeme.

Staziću je replicirala ministrica Nina Obuljen Koržinek, koja se ipak nije osvrnula na Hasanbegovićeve prozivke. 'Opetovano se ovdje spominje da se neki zakon donosi iz straha. Program naše vlade, program vlade Andreja Plenkovića i naši napori od samog početka idu prema jačanju institucija. Ovaj zakon donosi se i predlaže se samo zato da bi se jačale hrvatske institucije, u ovom slučaju institucija koja je osnovana i sustav koji je uspostavljen da bi poticao i promovirao hrvatski film, proizvodnju hrvatskog filma, distribuciju hrvatskog filma, pa samim tim i hrvatsku kulturu', poručila je ministrica.

U raspravu se uključio i HDZ-ov Stevo Culej. 'Kaže ovako, Predrag Ličina, 3.200.000 kuna, film se zove 'Posljednji Srbin u Hrvatskoj'. Ja predlažem - bolje da je snimio film 'Posljednji četnik u Hrvatskoj', ali nije mogao jer su svi preobukli kapute, mnogi danas djeluju protiv hrvatske države, ali na druge načine. I zamislite kako je taj gospodin Ličina proslavio dobitak 3.200.000 kuna. 'Sprem'te se, sprem'te četnici'. Znači, i takovi dobivaju novac da snimaju filmove u kojima će prikazivati hrvatske branitelje, Hrvate kao monstruozne likove i još će za to dobivati novac od hrvatskog naroda iz hrvatskog proračuna. A istina o Domovinskom ratu, nijednog retka. Nijedne minute u filmovima. Zašto ne bismo snimali filmove o Oluji, o Bljesku, o braniteljima? Zašto ne bismo snimali filmove o zločinima koji su počinjeni nad Hrvatima, nad hrvatskim katoličkim crkvama, nad hrvatskim svećenstvom, hrvatskim braniteljima?', rekao je Culej.

Reagirao je predsjedajući Furio Radin. 'Ono što rekli je netočno, gospodin Ličina je odgovorio riječima: 'Spremite se, spremite se', vrlo neodređeno, pa molim vas, molim vas lijepo. Ja samo kažem da ste vi komentirali nešto čega nema prikazujući da ima. Nitko nije spomenuo četnike. Samo radi istine', rekao je Radin.

Culeju je odgovorila i ministrica Obuljen Koržinek. 'Vrlo kratko bih se samo referirala da se u ovom trenutku upravo sredstvima HAVC-a snima film o generalu Gotovini. Bilo je filmova o Domovinskom ratu, međutim moramo biti svjesni da niti Ministarstvo kulture u drugim područjima kreativnih industrija nije ono koje može naručivati teme, a isto je s HAVC-om, dakle uvijek ovisi o tome što redatelji i producenti predlože. Međutim kao iznimno pohvalno mislim da treba naglasiti inicijativu HAVC-a i HRT-a temeljem koje je snimljen i jedan od po mnogima najboljih filmova o Domovinskom ratu, 'Broj 55', koji je zapravo nastao temeljem posebnog natječaja za najbolji scenarij na temu Domovinskog rata', odgovorila je.