U mnoštvu poruka kojima HDZ ističe svoje zasluge na predizbornim plakatima diljem zemlje jedna posebno intrigira, a to je: 'Nećemo politička otpuštanja.' U prvi mah ta se poruka čini gubitničkom jer iz nje se može iščitati da računaju na gubitak izbora, pa plaše da će se nova vlast ponašati osvetnički. No, nakon Vladine sjednice u četvrtak na kojoj su odlučili podijeliti novac i promaknuti brojne za korisnike proračuna, postalo je jasno da HDZ računa na njih da mu se za sve usluge oduže 4. prosinca na glasačkom listiću
Kad se na ulici suočite s velikim jumbo plakatom na kojem piše: 'Nećemo politička otpuštanja', samo od sebe se nametne pitanje: zašto bi otpuštali ljudi koje su sami zaposlili? Sjetimo se samo Rade Buljubašića, HDZ-ovog povratnika iz Australije za kojeg je otkriveno da radi u središnjici HDZ-a dok ga plaća HEP.
Nelogično je, naime, da stranka koja je već osam godina na vlasti i koja po državnim i javnim ustanovama po političkom ključu zaposlila brojne pojedince obećava kako neće biti političkih otpuštanja. Čemu onda takva poruka? Valjda da se njome zaplaši one koje su politički zaposlili revanšizmom nove vlasti, što su u svojim javnim nastupima više puta isticali.
No, nakon Vladine sjednice u četvrtak poslijepodne na kojoj se tehnička vlada donošenjem odlučila isprsiti proračunskim novcima, kao da je Hrvatska izašla iz krize i bilježi fantastične gospodarske rezultate, postalo je jasno da je spomenutom parolom zapravo podsjećaju sve koje je vladajući HDZ zadužio zaposlenjima, promaknućima i novčanim nagradama, da 4. prosinca izađu na izbore i oduže mu se za usluge svojim glasom.
Naime, vladajući su dvadesetak dana prije izbora donijeli niz uredbi i odluka kojima su otvorili prostor povećanju plaća tisuća zaposlenih u policiji i kulturi. Također je otvorena mogućnost za brojna unapređenja u represivnom aparatu. Ministar policije Tomislav Karamarko u Vladi je slavodobitno izjavio: 'Da, želim progurati 'svoje', najprofesionalnije ljude, a ne one koje bi netko tamo dovodio iz svojih komitetskih, stranačkih struktura, kao što je bilo 2000.'
Za takvo ponašanje ne postoje zakonske zapreke, no ovdje se radi o demokratskom bontonu koji nalaže da se u vrijeme nakon raspisivanja izbora ne donose velike odluke, pogotovo ne ovako velike odluke, smatraju stručnjaci. 'Nije vrijeme za ovako velike odluke. Tehnička vlada ne bi to trebala raditi', poručio je Vlatko Cvrtila, profesor na zagrebačkom Fakultetu političkih znanosti i savjetnik premijerke Jadranke Kosor.