Negdje od sredine 60-ih godina, kada se gradila hidroelektrana Senj, postoji projekt koji bi riješio pitanje poplava. Tada je predviđeno da se uz akumulacijsko jezero Krušćica, kod sela Kosinj, izgradi još jedno jezero s manjom elektranom. Procjene su da bi to ukrotilo bujicama sklonu rijeku Liku, uz žrtvu da se potopi dio doline, i to sela Gornji Kosinj i Mlakva te dio Kosinjskog Bakovca. Tako bi doživjela istu sudbinu kao i selo Sveti Ilija koje je, sa istoimenom crkvom, potopljeno izgradnjom Krušćice.

Međutim, ne samo da projekt nije nikad završen, nego je HEP svojim polustoljetnim 'hoćemo-nećemo graditi' blokirao donošenje bilo kakvog drugog rješenja.

Sela ni u vodi, ni na zemlji

'Vlada i HEP moraju se konačno odrediti što će napraviti. Ako se neće ići u izgradnju novog akumulacijskog jezera, tada se mogu postaviti manje pregrada i brane na pritocima Like. Dva do tri puta godišnje voda ljudima dođe do kuća, a godišnje na sanaciju štete i preventivno djelovanje od poplava potrošimo više od milijun kuna', kaže za tportal načelnik Općine Perušić Ivan Turić

Neodlučnost države i HEP da konačno presijeku 'kosinjski čvor' gotovo do ludila je dovelo stanovnike sela koje bi nova akumulacija trebala potopiti. Njihove kuće i imanja već desetljećima ne postoje na prostornim planovima, već je tu ucrtano jezero. Zbog toga nema šanse da u banci dobiju kredit, jer ne mogu na kuću staviti hipoteku ili da za novi objekt dobiju građevinsku dozvolu.

'Mi smo građani drugog reda! Ovaj kraj polako umire, ljudi se iseljavaju. Prije dvije-tri godine, HEP-ovci su provodili ankete i održavali predavanja. Sve je govorilo da će se novo jezero ipak izgraditi. A onda je sve stalo. Sad se priča da od projekta nema ništa. Kako će se mijenjati prostorni plana Ličko-senjske županije zbog prolaska plinovoda za Dalmaciju, zatražili smo da se jezero izbriše', kaže Pajo Klobučar iz sela Gornji Kosinj.

HEP namjerno zatvorio tunel Lika-Gacka?

On je žestoki borac protiv gradnje akumulacije Kosinj. Ne samo što bi tako ostao bez rodne kuće, već bi, ističe pod vodom nestao i niz vrijednih arheoloških nalaza (ostaci ilirskog plemena Japodi, brojni antički nalazi i srednjovjekovni ostaci). U Kosinju je u 15. stoljeću nekad djelovala najstarija hrvatska tiskara. Usto bi od vode nastradao i bogati biljni i životinjski svijet.

'Rijeka Lika za ovaj kraj je pokora i blagoslov, jer poplave obogaćuju zemlju i zbog toga je ova dolina najplodniji u ovom kraju', tvrdi Klobučar.

Koliki je bijes stanovnika Kosinjske doline prema HEP-u, govori i uvjerenje mnogih od njih da je ta državna tvrtka namjerno zatvorila podzemni tunel između rijeka Like i Gacke kako bi ovogodišnja poplava bila što veća!

'To je osveta HEP-a, jer nismo bili za izgradnju akumulacijskog jezera. Mjesec dana prije znalo se da će doći do poplave i kad je zasvirala sirena, bilo je kasno. Tunel ne bi spriječio poplavu ali bi je barem donekle ublažio', uvjeren je Ilija Vukelić iz Donjeg Kosinja.

'Kosinj je plivao i plivat će'

Podzemni tunelom Lika – Gacka, dužine oko deset kilometara, upravljaju HEP i Hrvatske vode i on je izgrađen za nadohranjivanje Gacke u slučaju manjka vode za hidroelektranu Senj. Kapacitet tunela je oko 49 kubika u sekundi i za vrijeme poplave zaista nije bio maksimalno otvoren. 

'Istina je da kroz tunel nije bilo ispuštano gotovo ništa. Treba znati da je kapacitet HE Senj 60 kubika u sekundi, a vodostaj Gacke bio je vrlo visok i nosila je više od 65 kubika. Da smo pustili još vodu iz Like, Gacka bi napravila ogromne štete', otkriva Mladen Vodička, voditelj vodnog gospodarstva ispostave Lika, Podvelebitsko primorje i otoci.

'Kosinj je plivao i plivat će', navodi i on, sve dok država i HEP ne odluči što će s projektom izgradnje novog akumulacijskog jezera.

HEP: 'Kosinj nije u prvom planu'

I dok svi upiru prstom u Zagreb i središnjicu HEP-a, tamo se još uvijek ne može saznati hoće li i kad započeti gradnja hidroakumulacije Kosinj.

U službenom odgovoru se kaže da se nastavlja realizacija projekta, da su dobivene lokacijske dozvole i načelne građevinske dozvole i da je vrijednost projekta 1,2 milijarde kuna. Izrađen je idejni projekt a da bi se nastavilo na radu glavnog projekta potrebno je dopuniti studiju utjecaja na okoliš. Sama gradnja akumulacije i elektrane trajala bi pet godina.

Neslužbeno, pak, u HEP-u se može čuti da taj projekt 'još uvijek nije u prvom planu i pitanje je kad će doći na red'.

Kad je riječ o tunelu Lika - Gacka, iz HEP-a tvrde da se u vrijeme najveće poplave u Kosinjskoj dolini propuštala 'maksimalna količina vode koja je u tom trenutku hidraulički bila moguća'. Isto tako, navode da propuštanje vode kroz tunel ovisi o potrebama HE Senj, koja je 'radila maksimalnom snagom'. Osim toga, tunel sam po sebi sa svojim kapacitetom od 49 kubika u sekundi, kažu, nije mogao znatnije utjecati na poplavu jer je dotok Like iznosio od 400 do čak 600 kubika, dok je prosjek kroz godinu tek 30 kubika.