Ratni bubnjevi tuku sve glasnije dok Izrael ubija zapovjednika Hezbollaha, a libanonska skupina pokreće veliki raketni napad. Dan ranije, Izrael je ubio Taleba Abdullaha, najvišeg zapovjednika Hezbollaha, piše Al Jazeera.

Ono što se dogodilo u utorak i srijedu najnovije je intenziviranje neprijateljstava između Izraela i Libanona, dok se čini da pregovori o prekidu vatre između Izraela i Hamasa dolaze do vrhunca.

Izrael je ubio više od 37.000 Palestinaca u Gazi od 7. listopada, dana kada je Hamas poveo napad na Izrael, ubivši 1139 ljudi i zarobivši oko 240.

Izrael se suočava s optužbama za genocid zbog svojih postupaka u Gazi u slučaju koji je Južnoafrička Republika pokrenula Međunarodno kazneno pravosuđe.

Izrael mijenja fokus?

Postoji li veza između to dvoje? Analitičari su rekli za Al Jazeeru da bi prekid vatre u Gazi mogao prebaciti izraelski vojni fokus na Libanon. Izrael je razmjenjivao napade s Hezbollahom od 7. listopada 2023.

Razmjene vatre preko libanonske južne granice ne spadaju baš u ono što bi se zvalo 'milo za drago.'

Al Jazeera je u istrazi iz travnja otkrila da je Izrael pokrenuo više od pet napada na Libanon za svaki napad Hezbollaha. Izrael je za to vrijeme ubio oko 300 članova Hezbollaha i više od 70 civila, dok Izrael tvrdi da je izgubio oko 15 vojnika i 10 civila.

Izraelski ratni jastrebovi

Dok napetosti rastu duž granice, analitičari vjeruju da bi se Izrael borio da proširi rat na Libanon bez prethodnog prekida vatre u Gazi.

“Izraelci neće proširiti svoju borbu s Libanonom sve dok postoji još jedan jedini hitac u Gazi”, rekao je za Al Jazeeru Tannous Mouawad, umirovljeni brigadni general u libanonskoj vojsci. "Kada se postigne prekid vatre u Gazi, Izraelci će se definitivno okrenuti prema Libanonu."

Izraelska vlada, koju vodi premijer Benjamin Netanyahu, pod domaćim je pritiskom jer se približava školska godina, a više od 90.000 ljudi i dalje je raseljeno iz svojih domova u sjevernom Izraelu.

Političari kažu da Hezbollah treba potisnuti s granice prije nego što se civili mogu sigurno vratiti – iako su mnogi navodno odlučili ne vratiti se.

Izrael spreman za 'intenzivnu operaciju'

Netanyahu je prošlog tjedna rekao da je Izrael "spreman za vrlo intenzivnu operaciju" na granici s Libanonom.

"Istraživanje javnog mnijenja koje su objavile izraelske novine Maariv pokazalo je da preko 70 posto Izraelaca želi dokinuti Hezbollah", rekao je za Al Jazeeru Karim Emile Bitar, profesor međunarodnih odnosa na Sveučilištu Saint Joseph's u Bejrutu. "Nekoliko članova izraelskog ratnog kabineta također dijeli ovaj jastrebov stav."

"Približavamo se točki u kojoj će se morati donijeti odluka, a izraelska vojska je spremna i vrlo spremna za ovu odluku", rekao je načelnik stožera izraelske vojske Herzi Halevi vojnim dužnosnicima početkom lipnja.

Negativne posljedice

Pritisak na rat protiv Hezbollaha i Libanona ne znači sigurnu pobjedu za Izrael. Bitar je rekao da bi svaki rat bio "iznimno kontraproduktivan" i mogao bi nanijeti teške patnje i Libanoncu i Izraelcima.

“To neće biti šetnja po parku za Izrael,” dodao je. "Ideja da bi mogli okupirati južni Libanon pokazuje da nisu ništa naučili iz izraelske povijesti."

Izrael je napao južni Libanon 1978. i 1982. tijekom građanskog rata u zemlji, s ciljem da istisne palestinske skupine. Sam Hezbollah, libanonska šiitska skupina s bliskim vezama s Iranom, osnovan je 1982. kao odgovor na izraelsku invaziju.

Izrael je također okupirao južni Libanon od 1985. do 2000., nakon što su Hezbollah i druge libanonske snage potisnule izraelske trupe natrag preko granice.

Invazija bi Izraelu vjerojatno dala "puno više nego što je očekivao", rekao je Bitar.

Danas se općenito vjeruje da je Hezbollah najjači svjetski nedržavni akter, što znači da su njegovi vojni kapaciteti znatno jači od Hamasovih.

Do sada je uglavnom gađao vojne ciljeve blizu sjevera Izraela, ali, kažu analitičari, gađanje vojnih ciljeva u područjima poput Tel Aviva, koje je okruženo civilnom infrastrukturom, bilo bi problematičnije za Izrael.

Rascjep u Izraelu

“U samom Izraelu već postoji rascjep sa sjevernim doseljenicima koji su bijesni na vladu”, rekla je za Al Jazeeru Amal Saad, autorica knjige Politika i religija Hizbu’llah.

Bacanje raketa na naseljeni grad mogao bi biti način "produbljivanja već postojećih podjela i prikazivanje kako ostatak Izraela može izgledati", rekla je. “Izrael ne može tolerirati djelić onoga što mogu Gaza ili Libanon.”

Posljednjih tjedana Hezbollah je također upotrijebio novo oružje koje prije nije korišteno na bojnom polju, uključujući protuzračne projektile, za koje je tvrdio da su natjerale izraelske borbene zrakoplove na povlačenje.

Ovaj potez je bio "simboličan", prema Saadu, jer je "doveo u pitanje izraelsku zračnu nadmoć". Hezbollah je također oborio velik broj izraelskih bespilotnih letjelica posljednjih tjedana.

Širi rat u Libanonu mogao bi imati ozbiljne posljedice i za Izrael i za Libanon. Američki dužnosnici upozorili su da bi eskalacija protiv Hezbollaha mogla privući Iran i druge savezničke snage u regiji.

A Libanon, sa svojom urušenom ekonomijom, sigurno bi ostao u još gorem stanju. Rat bi donio "izuzetno velika razaranja od strane Izraela Libanonu", rekao je Mouawad, umirovljeni brigadni general. “Libanon si ne može priuštiti te posljedice.”