Kagermanov je posljednjih sedam godina živio u Austriji, koja mu je 2008. dala azil i odbila ga izručiti Rusiji, na temelju čije ga je međunarodne tjeralice hrvatska policija uhitila 19. rujna prošle godine, od kada je taj 33-godišnji Čečen bez državljanstva u ekstradicijskome pritvoru.

Zagrebački Županijski sud utvrdio je u studenome da su ispunjene zakonske pretpostavke za njegovo izručenje ruskoj Republici Čečeniji zbog suđenja za više kaznenih djela. Na sudu u Groznome terete ga da je od travnja do lipnja 2004. sudjelovao u bandi čiji je cilj bio napad na građane i tijela vlasti, to jest da je bandu opskrbljivao hranom te jednom članu predao eksplozivnu napravu koja je ranila ruskog vojnika.

Kagermanov je pred austrijskim državnim i sudskim tijelima tvrdio da je u ruskom istražnom zatvoru bio podvrgnut sustavnom mučenju, što je na kraju i bio jedan od razloga za odbijanje njegova izručenja Rusiji. Pokrajinski kazneni sud u Grazu zaključio je među ostalim da se uvelike sumnja u mogućnost progona Kagermanova zbog pripadnosti određenoj etničkoj skupini i zbog njegovih političkih stajališta. Isti je sud tražio i mišljenje austrijskog ministarstva vanjskih poslova, koje je ustvrdilo da bi Kagermanov u Rusiji bio podvrgnut mučenju te da ne bi mogao očekivati pošteno suđenje.

U HHO-u izražavaju zaprepaštenost što zagrebački Županijski sud nije poštovao odluku austrijskih institucija, nego je slijepo povjerovao ruskom Interpolu i, kako navode u svojoj izjavi, 'argumentima Putinove Rusije u čije ime Čečenijom, uz ruske specijalne postrojbe, trenutačno vlada notorni Ramzan Kadirov, ruski pouzdanik u Groznom, čija je vlast u međunarodnoj zajednici prepoznata kao 'režim straha i represije'.

Aslan Kagermanov žalio se na odluku Županijskoga suda, no Vrhovni sud žalbu je sredinom prosinca odbio te je potvrdio da su ispunjene sve pretpostavke za njegovo izručenje Rusiji.

U HHO-u kažu da su zaprepašteni argumentom Vrhovnoga suda, koji u odluci navodi da će ionako u konačnici zadnje mišljenje biti ono Ministarstva pravosuđa te Ministarstva unutarnjih poslova, te u 2. i 3. stupnju povjerenstva za azil i Upravnog suda.

Iz izrečenih presuda hrvatskih sudova čini se da hrvatski suci žive izvan vremena i prostora te da doista nemaju pojma što se događa u Rusiji, a pogotovo u Čečeniji i drugim kavkaskim republikama, navodi se u izjavi HHO-a, u kojemu vjeruju da Aslan Kagermanov ne može očekivati pošteno suđenje u Rusiji te zato pozivaju ministra Miljenića da 'po kratkom postupku presiječe taj Gordijski čvor' i 33-godišnjeg Čečena izruči Austriji.

Iz HHO-a upozoravaju da u hrvatskome povijesnom pamćenju još živi sjećanje na slučajeve iz razdoblja jugoslavenske komunističke diktature, kad su vlasti tražile izručenje svakog politički aktivnog hrvatskog emigranta u svijetu kao ustaškog terorista. 'Žalosno je da je u dijelovima našeg još nereformiranog pravosuđa takvo pamćenje očito potisnuto', zaključuje se u izjavi koju potpisuje član HHO-ovog Izvršnog odbora Ivo Banac.

Inače, hrvatski odvjetnici Aslana Kagermanova podnijeli su 9. siječnja tužbu Ustavnome sudu, od kojega traže da se zaustavi izručenje Rusiji i poništenje odluke Vrhovnoga suda, iz kojega su priopćili da njihovom i odlukom Županijskoga suda nije odlučeno o dopuštanju ili nedopuštanju izručenja jer, kako kažu, takvo rješenje donosi ministar pravosuđa, a sud samo prije toga utvrđuje jesu li ispunjene zakonske pretpostavke za izručenje.