Tek koji dan nakon što je vrh Katoličke crkve u Hrvatskoj bio u Banskim dvorima na sastanku koji je inicirao premijer Andrej Plenković, monsinjor Ivan Miklenić u uvodniku najnovijeg broja Glasa koncila kritizira izmjenu državnih praznika koji je pokrenula aktualna vlast
Novi prijedlog kalendara slavljenja nacionalnih praznika glavni urednik Glasa koncila, mons. Ivan Miklenić ocijenio je 'parcijalnim političkim pristupom koji nije sposoban uvažiti legalni i legitimni zahtjev općega dobra hrvatskoga društva'. Iznio je stav da Hrvatska, ako imalo drži do sebe kao samostalne i neovisne države, i svoga dostojanstva, ne bi smjela biti bez praznika neovisnosti.
'Naime samostalna, neovisna Hrvatska ideal je njegovan devet stoljeća, štoviše za taj ideal mnogi su hrvatski sinovi i kćeri prolili svoju krv i žrtvovali svoje živote, osobito u presudnom Domovinskom ratu, pa Hrvatska, ako imalo drži do sebe kao samostalne i neovisne države, i svoga dostojanstva, ne bi smjela biti bez blagdana neovisnosti', upozorava Miklenić.
Miklenića mnogi smatraju neformalnim glasnogovornikom Kaptola, tj. da njegovi uvodnici reflektiraju stav zagrebačkog nadbiskupa, kardinala Josipa Bozanića.
U tom je kontekstu zanimljiva Miklenićeva kritika koja stiže tek nekoliko dana nakon što je crkveni vrh bio u Banskim dvorima, i to na Plenkovićev poziv. S tog je sastanka poslano priopćenje iz kojeg se može iščitati da su odnosi poprilično idilični.
'Predsjednik Vlade Andrej Plenković primio je u utorak predstavnike Hrvatske biskupske konferencije (HBK), istaknuo je predanost hrvatske Vlade u provedbi međunarodnih ugovora sa Svetom Stolicom, a izaslanstvo HBK pozitivnim je ocijenilo napore Vlade na stvaranju uvjeta za gospodarski i društveni napredak. Sastanak je protekao u konstruktivnoj i prijateljskoj atmosferi, a sugovornici su razmotrili aktualna društvena zbivanja te trenutno stanje suradnje hrvatske Vlade i Katoličke crkve', stoji u priopćenju.
Podsjetimo, Plenković je prije nešto više od tjedan dana predstavio popis novih praznika, prema kojem bi Dan državnosti bio 30. svibnja, a ne 25. lipnja, kao dosad. Tog datuma 1990. bilo je konstituiranje prvog višestranačkog demokratskog Sabora, a tim se prijedlogom Dan državnosti vraća na datum na koji se obilježavao do 2001. godine.
Dan neovisnosti 8. listopada više neće prema tom prijedlogu biti državni praznik, već samo spomendan.