Hoće li Mladen Bajić dobiti četvrti mandat za redom, ili će netko drugi nakon 12 godina postati glavni državni odvjetnik, pitanje je koje se ovih dana postavlja premijeru Zoranu Milanoviću jer on Saboru predlaže osobu za tu poziciju. Premijer zasad o toj temi ne komunicira, zbog čega se u pravosudnim krugovima otvorio ogroman prostor za nagađanja – najprije se govorilo da će Bajića naslijediti neki od kaznenih odvjetnika, pa čak i ministar, a sada se već spominju poznata tužiteljica Tamara Laptoš i sutkinja Ika Šarić
Nakon 12 godina Mladenu Bajiću nije dosta, zainteresiran je za postizanje rekorda od 16 godina na mjestu glavnog državnog progonitelja. Bar se tako dalo zaključiti iz njegovog godišnjeg izvješća pred Saborom kada je za godine koje slijede obećavao bolji, veći i jači rad protiv kriminala. No premijer Zoran Milanović još se, barem javno, nije odlučio želi li promjenu u uredu glavnog tužitelja. Navodno na tu temu u ovom trenutku uopće ne razgovara sa svojim suradnicima. Smatra valjda da još nije vrijeme za to, premda Bajiću mandat ističe već za dva mjeseca - 23. travnja.
Za Bajića će mnogi reći da je izrazito predan svome poslu i da je teško naći osobu koja bi ga zamijenila. Najprije se spominjalo da bi ga mogao naslijediti odvjetnik Branko Šerić koji je nekada bio sudac i državni odvjetnik, no Šerić je to za tportal demantirao i rekao: 'Tko će raditi 12 sati dnevno, od osam do 20 sati?! Kad pratim klijente u USKOK u kasnim večernjim satima vidim Bajića da sjedi tamo. Tko će to raditi?'
Bajićevi kritičari uvijek će spomenuti 'predmete u ladicama' koji (u DORH-u će reći zbog nedostatka dokaza) nikada nisu došli na sud. Neki od njih su afere Kamensko, HAC, Pliva, Hypo banka, Daimler, Đakovština i Jadrankamen. Prozivaju ga i za pretjeranu političku osjetljivost i kalkuliranje koga će i kada poslati na sud.
Sam Milanović je 2010. godine, kao vođa oporbe, bio njegov žestoki kritičar i govorio da Bajić mora reći tko ga je to sprečavao da radi svoj posao. 'Nismo zadovoljni u cjelini radom DORH-a. Bajić nije ispunio naša očekivanja', moglo se čuti od današnjeg premijera. Čak se toliko protivio njegovom trećem mandatu da je rekao da bi na tom mjestu volio vidjeti bilo koga drugoga osim Bajića. No to je bilo prije četiri godine...
Zastupnik i šef Odbora za pravosuđe Josip Kregar podsjeća da je Europska komisija uvijek imala riječi hvale za Bajića. 'Mnoge kritike na njegov račun stoje, ali njega osim toga bije glas o fanatičnoj predanosti poslu. Okružio se suradnicima koji, kao i on, žrtvuju svoje osobne živote zbog posla... A ne smije mu se niti zaboraviti napomenuti da u DORH-u oko njega radi 75 posto žena', kaže Kregar.
Neke od tih žena, tužiteljica u DORH-u i USKOK-u, zaista su vrlo uspješne u tome što rade. Jedna od potencijalnih Bajićevih nasljednica koje se spominju ovih dana je Tamara Laptoš. Ona je zamjenica ravnatelja USKOK-a koja je sudjelovala u najvećim antikorupcijskim istragama. Dobila je, zajedno s tužiteljicom Vanjom Marušić, nepravomoćnu presudu na 10 godina zatvora protiv bivšeg premijera Ive Sanadera u aferama INA-MOL i Hypo. Međunarodna organizacija državnih tužitelja proglasila ju je najboljom tužiteljicom na svijetu, a govori se da je Ivu Sanadera izluđivala svojim hladnim profesionalizmom.
Tamara Laptoš na suđenjima izgleda spremno i puna samopouzdanja, ne mora viriti u spis, ne zamuckuje, nema strahopoštovanja prema palim moćnicima. Odvjetnici i suradnici za nju će reći da je vrlo stručna, vrijedna, uporna, ali i hladna i distancirana. Zastupala je državu na sudu u aferi Index 3 i vodi aferu Spice protiv bivšeg potpredsjednika Vlade Damira Polančeca.
Druga žena koja se spominje kao moguća nova glavna tužiteljica je riječka sutkinja Ika Šarić. Njezino ime posljednjih desetak godina prilično je često kada se spominju visoke pravosudne funkcije, čak ju je bivši predsjednik Stipe Mesić predlagao za šeficu Vrhovnog suda. Navodno su joj i 2011. godine nudili da bude ministrica pravosuđa, no to je odbila.
Mediji su ju nazivali 'čeličnom lady riječkoga suda' ili 'riječkom heroinom' nakon strogog i neovisnog suđenja protiv generala Mirka Norca kojega je osudila na sedam godina zatvora. Bila je to prva presuda u Hrvatskoj protiv nekog generala Domovinskog rata. Poznata je i po nekim od najvećih izrečenih kazni u domaćem pravosuđu - kirurga Ognjena Šimića osudila je na devet godina zatvora, a okrutnom trostrukom ubojici Ivanu Dvorskom (zvanom Psiho) presudila je tada maksimalnih 40 godina.
Jesu li to zaista kandidati o kojima premijer razmišlja, teško je znati u ovom trenutku. Zna se tek da je Milanović prije šest mjeseci zaista ponudio mjesto glavnog državnog odvjetnika aktualnom ministru pravosuđa Orsatu Miljeniću koji ga je odbio. Novinarima je rekao da mu se sviđa posao ministra, da voli to što radi i da to želi raditi i dalje.
Način na koji se glavni državni odvjetnik bira, odnosno predlaže i daje na glasovanje većini u Saboru, ukazuje da je to izrazito politička funkcija premda baš to ne bi smjela biti. Član Odbora za pravosuđe, HDZ-ov Vladimir Šeks, podsjeća da bi, u teoriji, glavni državni odvjetnik trebao biti dobar menadžer, izvrstan poznavatelj prava i dobar koordinator općinskih i županijskih ureda te USKOK-a.
'Glavni državni odvjetnik treba raditi u okviru zakona i bez utjecaja politike, dakle bez selekcije, kao božica pravde s povezom na očima, raditi na provođenju pravde', rekao je Šeks. Nije htio reći misli li da bi Bajić trebao dobiti i četvrti mandat, kaže samo da će se HDZ odrediti prema Vladinom kandidatu kada on bude poznat.
Josip Kregar podsjeća da ni ne znamo žele li navedene uspješne žene uopće biti na čelu jednog velikog i kompliciranog aparata kao što je Državno odvjetništvo s USKOK-om i svojim općinskim i županijskim uredima. On smatra da bi u svakom slučaju Bajićev nasljednik trebala biti osoba koja osigurava kontinuitet u važnim predmetima koji se trenutno vode pred sudovima. Jedan od postupaka koji i dalje privlači pozornost javnosti je suđenje Ivi Sanaderu, HDZ-u i drugima u aferi Fimi media.
