Nezadovoljnici tvrde da se njime u SDP uvodi prezidencijalizam, faraonske ovlasti za predsjednika stranke, a istodobno u potpunosti razvlašćuju Predsjedništvo i Glavni odbor.

O prijedlogu Statuta Predsjedništvo SDP-a trebalo je raspravljati u četvrtak, međutim, kako neki članovi tog tijela dokument prije sjednice prethodno nisu dobili na uvid, sazvana je nova sjednica za subotu poslijepodne.

U nedjelju će, uz razmatranje aktualne političke situacije, o novom Statutu raspravljati i Glavni odbor stranke, a do kraja godine trebala bi ga usvojiti stranačka Konvencija.

Prvobitni nacrt koji je izazvao puno negodovanja u stranci uvodi selektivne kriterije za izbor na stranačke dužnosti ili u tijela stranke. Članovi najvišeg političkog tijela stranke između dvije konvencije, Glavnog odbora, više se ne bi birali izravno na Konvenciji nego bi ih birale županijske organizacije, uz uvjet da je za članstvo nužno najmanje četiri godine staža u stranci i dvije godine obnašanja dužnosti u središnjim tijelima stranke ili nekoj od lokalnih organizacija. Također, člana GO moglo bi se smijeniti ako u tom tijelu ne zastupa stav svoje županijske organizacije.

Ni članove Predsjedništva više ne bi birala Konvencija, nego bi ih se biralo po načelu jedan član-jedan glas, pri čemu bi svaki dolazio iz jedne izborne jedinice, a ostala četiri bi se izabrala među onima koji su dobili najviše glasova.

Broj potpredsjednika smanjio bi se s četiri na dva, a ni njih više ne bi birala Konvencija, nego članovi Predsjedništva među sobom, na prijedlog predsjednika stranke.

Šefa stranke i dalje bi birali svi članovi, ali kandidati više ne bi skupljali potpise nego bi se kandidature isticale uz potporu dviju županijskih organizacija. I tu se uvode ograničenja pa bi u predsjedničku utrku mogli ići samo oni s minimalno osam godina članstva u SDP-u i četiri godine obnašanja neke od stranačkih funkcija, što su uvjeti i za kandidaturu za člana Predsjedništva.

U praksi to, primjerice, znači da se za Predsjedništvo ne bi mogli kandidirati Bojan Glavašević, Aleksandra Kolarić ili Predrag Matić jer ne udovoljavaju predloženim kriterijima.

Predsjednik SDP-a dobio bi i svoje radno tijelo – Izvršni odbor, koje bi imalo 15 članova, imenovao bi ih šef stranke, a mogli bi biti i zaposleni u SDP-u.

Kritičari prijedloga kažu da na taj način šef stranke može nagrađivati sebi lojalne. Usto, predsjednik bi bio samostalan u vođenju stranke, sam bi predlagao glavnog tajnika stranke, poslovnog direktora, kreirao liste za izbore, sklapao koalicije, donosio pravilnik o sistematizaciji radnih mjesta, primao u radni odnos u SDP-u, te samostalno raspolagao stranačkim novcem u iznosu do 5 milijuna kuna. 

Nacrt Statuta donosi i nove stegovne mjere te se uvodi privremena suspenzija članskih prava, što znači da kažnjeni ne mogu sudjelovati u stranačkim aktivnostima, na unutarstranačkim izborima niti se kandidirati na lokalnim ili nacionalnim izborima.

Isključenje iz stranke Glavnom odboru predlagao bi predsjednik, i to bez odluke Predsjedništva kao što je definirano aktualnim Statutom. Takvo rješenje, tumače kritičari, Davoru Bernardiću omogućuje da, uz zaobilaženje Predsjedništva, isključuje oponente iz stranke budući da kontrolira većinu u Glavnom odboru.

Erik Fabijanić u razgovoru za Novi list sve je kritike odbacio rekavši da je to "demokratizacija, a ne Statut za Bernardića", no, otvoren je za raspravu o svim alternativnim prijedlozima.