'Ljudi su iscrpljeni. Libanon je uzdrman – imali smo četiri teške godine s gospodarskom krizom, eksploziju luke, pandemiju, financijski krah. Molim te, bože, da nas ne pogodi još jedan rat', rekao je za Politico Ramad Boukallil, libanonski biznismen, koji vodi tvrtku za obuku menadžera.

Libanonci strahuju da bi uskoro mogli postati drugi front izraelskog rata protiv islamističkih militanata nakon Hamasovog brutalnog napada 7. listopada, u kojem je ubijeno više od 1300 ljudi.

Dok većina iščekuje osvetnički kopneni napad na Hamas u Gazi, izraelske snage istovremeno su proglasile zatvorenu vojnu zonu široku četiri kilometra na južnoj granici Libanona te su razmijenile vatru s Hezbolahom, šijitskom političkom strankom i militantnom skupinom sa sjedištem u Libanonu.

Osoba bliska Hezbolahu rekla je da se Golanska visoravan - sirijska zemlja koju je okupirao Izrael, a nalazi se blizu jugoistoka Libanona - oblikuje u posebno opasno žarište jer je ta skupina premjestila ondje svoje elitne jedinice u proteklih nekoliko dana.

Za sada se čini da su granične borbe obuzdane, ali jača zabrinutost da bi Teheran mogao svoje opunomoćenike u Hezbolahu strmoglavo upustiti u rat. Iranski ministar vanjskih poslova Hossein Amir-Abdollahian upozorio je u subotu da ako Izrael ne prekine svoju vojnu kampanju u Gazi, Hezbolah je - kao ključni igrač u 'osovini otpora' kojom dirigira Teheran - 'spreman' i ima 'prst u tome na okidaču'.

Mark Regev, savjetnik izraelskog premijera Benjamina Netanyahua, rekao je za britanski Spectator TV da je njegova zemlja spremna za Hezbolah, nazvavši ga 'blizancem Hamasa'. 'Spremni smo. Ne želimo rat na sjeveru, ali ako nam ga nametnu, kao što sam rekao, spremni smo i odlučno ćemo pobijediti i na sjeveru', ustvrdio je.

Kako bi pokušale spriječiti to, Sjedinjene Države poslale su dvije udarne grupe nosača aviona u regiju, a predsjednik Joe Biden javno je upozorio vanjske aktere - pod kojima se misli na Iran i Hezbolah - da se ne miješaju.

Libanonske kršćanske obitelji raspravljaju o tome trebaju li otići iz zemlje i pridružiti se drugim imućnim Libanoncima koji su otišli zbog ekonomske krize koja je ostavila oko 85 posto stanovništva ispod granice siromaštva. To bi moglo postati izazovno jer je njemačka Lufthansa privremeno obustavila sve letove u tu zemlju.

Zbog podijeljene politike Libanon nema potpuno funkcionalnu vladu od listopada 2022. Ona se sastala tek u četvrtak zbog sve veće zabrinutosti da bi granični sukobi mogli dovesti do širenja rata. Ministri su snažno osudili ono što je nazvano 'zločinačkim djelima koja je počinio cionistički neprijatelj u Gazi'. Kasnije su izjavili medijima da će zemlju slomiti rat. Libanon bi se 'mogao potpuno raspasti', rekao je Amin Salam, ministar gospodarstva, za The National.

Sukobi duž granice Libanona nakon Hamasovog terorističkog napada na Izrael bili su ograničenog opsega, no uzrokovali su nekoliko smrtnih slučajeva, uključujući Reutersovog snimatelja Issama Abdallaha. Slični sukobi već su viđeni u tom području. Časnik UN-ovih mirovnih snaga u južnom Libanonu sugerira da su ti sukobi možda inscenirani da bi se obmanulo Izrael.

Oko Bejruta još uvijek postoje mračni podsjetnici na Libanonski građanski rat od 1975. do 1990., brutalni sektaški sukob koji je suprotstavio šijite, sunite, druze i kršćane u dugotrajnom i mukotrpnom sukobu, u kojem su sudjelovale i vanjske sile, a usmrtio je oko 120.000 i pokrenuo egzodus milijuna ljudi.

Godine 2006. zemlja je ponovno bila uvučena u rat nakon što je je Hezbolah iskoristio priliku da napadne Izrael u još jednom ratu u Gazi. Hezbolah, zbog toga što ga financira Iran, danas ima značajnu vojnu moć i sposobnost napada na Izraelce. Neki vide ovu situaciju kao mogući prvi korak u većem sukobu između Irana i Izraela.

Osim što je dobro naoružan, Hezbolah je stekao iskustvo tijekom građanskog rata u Siriji, poboljšavajući svoje vještine u urbanom ratovanju i logistici, a koje se mogu usporediti s onim dobro obučenih europskih vojski. To je izazvalo zabrinutost u Izraelu.

Unatoč tome, pitanje je hoće li Hezbolah odlučiti napasti Izraelce. Neki stručnjaci vjeruju da će to ovisiti o situaciji u Gazi i broju žrtava ondje. Hezbolah se suočava s izazovom povratka svoje legitimnosti nakon intervencije u Siriji. Unatoč pozivima da ostane neutralan, ostaje spreman za borbu, no neizvjesno je koliko će značajna biti njegova uloga u sukobu.