Podsjetimo, nakon što je Bulj pozvao Povjerenstvo za sprječavanje sukoba interesa te DORH i USKOK da istraži postoji li poslovna suradnja između nekih visokih članova Vlade i MOL-a ili njihovih konzultanata nakon što je Nacional objavio dokumente prema kojima je Ana Šarić Karamarko, supruga prvog potpredsjednika Vlade i HDZ-ova te šefa Domoljubne koalicije Tomislava Karamarka, par godina surađivala s MOL-ovim konzultantom Jozom Petrovićem, oglasio se Mikulić te pozvao DORH i USKOK da zbog dva slučaja istraže Bulja.

'Jedno je da nam objasni kako to da je 1999. i pod kojim povlaštenim uvjetima od MORH-a kupio stan od 80 kvadrata za 21.000 eura, a nekoliko godina kasnije taj isti stan prodao za 90.000 eura. I drugo, bilo bi dobro da nam objasni kako to da je njegova invalidnost rasla tijekom godine. Prvo je dobio rješenje kao hrvatski ratni vojni invalid na 20 posto, onda je na njegovo traženje dobio novo rješenje trajno na 30 posto. Unutra je navedena šifra F62.1, a to je opća nesposobnost za rad. Ako netko ima rješenje na 30 posto trajno da je opće nesposoban za rad, onda mene njegove reakcije ne čude', rekao je Mikulić jučer novinarima u Saboru, a na primjedbu da je javno iznio povjerljive podatke ustvrdio je: 'Ja sam vam podatke iznio i dobro znam što mogu reći i što mogu iznijeti u javnost. Vi kao novinari ćete vidjeti jesam li ja govorio istinu.'

Bulj razmišlja o tužbi protiv Mikulića

Bulj je na Mikulićeve optužbe odgovorio da je s kupoprodajom njegova stana i invalidnošću koju je zaradio u Domovinskom ratu sve po zakonu te da je spreman da se sve to i službeno provjeri: 'Što se tiče stupnja moga invaliditeta sve je bilo po zakonu. Ja sam bio pet godina na prvoj crti bojišnice, bio ranjavan i imao brojne zdravstvene probleme. Osim toga nikad nisam manipulirao stupnjem invaliditeta kako me je to optužio Mikulić. Što se tiče stana, on nije imao, kako to Mikulić tvrdi 80 kvadrata, nego 60-ak i otkupio sam ga, ne za 21.000 eura, nego za 25.000 eura i nakon šest-sedam godina prodao sam ga ne za, po Mikuliću, 90.000 već za 40-ak tisuća eura. Taj stan koji je bio u Sinju, dodijeljen mi je kao djelatnom časniku, bio je u mansardi i u njemu sam živio sa suprugom i djetetom.'

'U međuvremenu mi je supruga ostala bez posla, rodilo se još dvoje djece i kako bismo mogli preživjeti, morali smo se vratiti u moje rodno selo Suhač. Da bih ondje sagradio kuću za sebe, suprugu i djecu, morao sam dići još dva kredita koja i danas otplaćujem', rekao je Bulj. Mikulića je optužio da je 'udbaškim metodama došao do njegove medicinske dokumentacije, koje se ne stidi', a danas je za tportal kazao da razmišlja o tužbi protiv Mikulića.

Tako bi Mikulić po privatnoj tužbi mogao odgovarati zbog klevete i sramoćenja Bulja, podsjetimo, kazneno djelo klevete čini onaj tko pred drugim za nekoga iznese ili pronese neistinitu činjeničnu tvrdnju koja može škoditi njegovoj časti ili ugledu, znajući da je ta činjenična tvrdnja neistinita, a kazna - ovisno o pristupačnosti izrečenog drugim osobama - iznosi do 360 odnosno 500 dnevnih iznosa. Kazneno djelo sramoćenja se pak sastoji u iznošenju činjenične tvrdnje, pred drugim, o nekome, a koja može škoditi njegovoj časti ili ugledu i moguća kazna iznosi - također ovisno o pristupačnosti većem broju osoba i do 180 odnosno 360 dnevnih iznosa. No saborski zastupnici, pokazalo je iskustvo, zbog tužbi za klevetu rijetko ostaju bez imuniteta.

Otkud Mikuliću Buljevi podaci?

Potpredsjednik Vlade i šef Mosta Božo Petrov Mikulićeve optužbe na račun Bulja danas je nazvao sramotnima dok se iz DORH-a zasad oko ovih tema nisu očitovali, a upitan kako tumači to što je njegov stranački kolega Mikulić javno iznosio povijest Buljeve bolesti ministar regionalnog razvoja i fondova EU Tomislav Tolušić danas je odvratio da 'nema vremena gledati televiziju i čitati novine uz posao koji radi'.

Međutim, pitanja otkud Mikuliću podaci koje je iznio, pogotovo iz povjerljive medicinske dokumentacije i tko mu je u njih i zašto dao uvid pravosuđe te jesu li oni točni, pitanja su za pravosuđe. Naime, kako je tportalu kazao odvjetnik Branko Šerić, iznošenje osobnih prilika je kažnjivo djelo kao i iznošenje povjerljive medicinske dokumentacije prema Zakonu o zaštiti osobnih podataka i Zakonu o zaštiti prava pacijenata te Kaznenom zakonu. Podsjetimo, zaštita osobnih podataka, jedno od temeljnih prava svakog čovjeka koje je građanima zajamčeno Ustavom, u Hrvatskoj je kao i nadzor nad prikupljanjem, obradom i korištenjem osobnih podataka uređeno Zakonom o zaštiti osobnih podataka.

K tome, osobni podaci koji se odnose na zdravlje predstavljaju posebnu kategoriju osobnih podataka i pri njihovoj se obradi mora voditi posebnu brigu i osigurati posebnu zaštitu u vezi sprečavanja i sankcioniranja zlouporaba osobnih podataka zajamčenu međunarodnim i nacionalnim propisima. Tako je kazneno djelo nedozvoljene uporabe osobnih podataka propisano Kaznenim zakonom i tko protivno uvjetima određenima u zakonu prikuplja, obrađuje ili koristi osobne podatke fizičkih osoba, kaznit će se novčanom kaznom do 150 dnevnih dohodaka ili kaznom zatvora od šest mjeseci do jedne godine.

Što se tiče medicinske dokumentacije, pacijent prema Zakonu o zaštiti prava pacijenata jedini ima pravo na pristup dokumentaciji čime se štiti njegovu privatnost i povjerljivost osjetljivih podataka. Tek će u dvije situacije druge osobe imati pravo na uvid u dokumentaciju pri čemu je prva od njih kad pacijent ovlasti druge osobe da traže uvid, a druga kada određene treće osobe iznimno imaju pravo na uvid u medicinsku dokumentaciju pacijenta i bez njegove suglasnosti.

Tako je, primjerice, prema Zakonu o liječništvu, liječnik dužan medicinsku dokumentaciju na zahtjev predočiti ministarstvu nadležnom za zdravstvo, tijelima državne uprave, Hrvatskoj liječničkoj komori ili sudbenoj vlasti, i to najčešće temeljem sudskog naloga u postupcima pred sudom. Ako pak zdravstvena ustanova povrijedi pravo na povjerljivost podataka i uskrati pacijentu pravo na privatnost, ona može biti prekršajno kažnjena u iznosu od 10.000 do 50.000 kuna. Naposljetku, svatko tko smatra da mu je povrijeđeno neko pravo zajamčeno Zakonom o zaštiti osobnih podataka može podnijeti zahtjev za utvrđivanje povrede prava Agenciji za zaštitu osobnih podataka.