Prijedlogom novog zakona o obnovi potresom pogođenih područja, koji je u srijedu upućen u javno savjetovanje, reorganizira se institucionalni okvir procesa obnove koji bi radi ubrzanja trebao cijeli biti pod Ministarstvom prostornog uređenja, graditeljstva i državne imovine. Nacrt prijedloga zakona o obnovi zgrada oštećenih potresom na području Grada Zagreba, Krapinsko-zagorske županije, Zagrebačke županije, Sisačko-moslavačke županije i Karlovačke županije u javnoj raspravi bio je do 1. veljače. O tim su temama u HRT-ovoj emisiji Otvoreno govorili stručnjaci i političari.

Kada se govori o obnovi misli se često na obnovu obiteljskih kuća i višestambenih zgrada, kazao je sisačko-moslavački župan Ivan Celjak (HDZ) i dodao da je to jedan od najvažnijih segmenata. No tu su i objekti javne namjene i u okviru toga obnovljeno je 50-ak objekata, a otvoreno je oko 40 gradilišta. Kaže da taj segment obnove ide dobrom dinamikom. Nada se da će novi zakon o obnovi izglasati u petak te da će on ubrzati sve procese u vezi s obnovom. 'Primarni cilj je povratak mojih sugrađana u njihove domove što prije', kazao je Celjak.

Krapinsko-zagorski župan Željko Kolar (SDP) smatra da je do pojednostavljenja procesa u vezi s obnovom nakon potresa moglo doći i ranije. 'I premijer Andrej Plenković izjavio je da je obnova nestvarno spora, a sada prilikom predstavljanja novog zakona, u obrazloženju koje je došlo iz nadležnog ministarstva, rečeno je da je obnova neefikasna, spora i troma. Osobno pozdravljam što se išlo na novi zakon, a ne na izmjene i dopune staroga. Moglo se naravno i prije reagirati. Kada su bile izmjene prvoga zakona, neki prijedlozi koji sada dolaze na dnevni red, predlagao je SDP, a to je centralizaciji sustava', kazao je Kolar.

Istaknuo je da se vidjelo da se bez samoobnove neće moći ubrzati obnova. Navodi da država nema tih kapaciteta, iako se, kaže, u posljednjih 4-5 mjeseci vidi stanoviti napredak. 'Isto tako, predlagano je i da se ide u isplatu cijeloga iznosa prije početka radova. To također nije bilo prihvaćeno. Najbitnije od svega je da će 22. ožujka biti tri godine od potresa, a mnogi moji sugrađani dislocirani su iz svojih kuća. Nije počela ni jedna jedina obnova nijedne kuće. Jedan je napredak napravljen, a to je da je srušeno 15-ak kuća', dodao je.

Stjepan Lakušić, rektor Sveučilišta u Zagrebu i bivši dekan Građevinskog fakulteta u Zagrebu, smatra da je stari zakon puno toga zakomplicirao i usporio provedbu procesa obnove. 'Kod provedbe novog zakona o obnovi, naročito kod samoobnove, treba točno definirati metodologiju financiranja', upozorio je.

Milan Crnogorac iz Centra za potresno inženjerstvo smatra da je bitna centralizacija u vezi s procesom obnove. 'Za očekivati je da će objedinjavanje na razini ministarstva moći donijeti rezultate, ali uz uvjet da se uspostavi dobar sustav upravljanja i da se formiraju dobri timovi. Ako tu bude funkcioniralo, onda se mogu polučiti dobri rezultati', dodao je.

Spomenuo je da je do sada bilo nekoliko megaprojekata – ratna obnova, energetska obnova, obnova fasada u užim gradskim jezgrama, legalizacija bespravno izgrađenih kuća i obnova Gunje. Smatra da se iz tih projekata trebalo koristiti i s negativnim i pozitivnim dosadašnjim iskustvima. Govoreći o ratnoj obnovi kazao je da se u prve tri godine obnovilo 10.000 kuća.

'Taj model ratne obnove bio je autokratski, jer su to bile izvanredne okolnosti, ratne. U ratu su se donijele uredbe, pa su odmah 1996. godine donijeli zakon o obnovi. Brzo su se donosile odluke i to se pokazalo efikasnim. To je politika proglasila autokratskim upravljanjem megaprojektima i državom. Demokracija je skup sport. Sada idemo demokratskim putem i ide nam sporo. Jasno je da oni koji provode ovu demokraciju mogu to činiti bolje i uspješnije. Ali je činjenica da nam ovo ide sporo. Nadam se da će ovaj projekt sada ići znatno brže, ali je šteta što nismo koristili od svih ovih projekata pozitivna i negativna iskustva', istaknuo je Crnogorac.

Celjak je naglasio da je veliki broj sugrađana u njegovoj županiji zainteresiran za samoobnovu. Kolar pak smatra da će jedan dio ljudi krenuti u samoobnovu iz očaja.

'Ne žele više čekati i nemaju više povjerenja u nadležno ministarstvo. S druge strane, potrebno je i određeno znanje za sklopiti jednu takvu vrstu postupka, a osim odlične inicijative ima mnogo nepoznanica kako će to biti definirano. Ovo je dobar mamac – unaprijed ćemo vam uplatiti novac da krenete u tu priču, međutim ima tu još mnogo nepoznanica. Teško možete ljudima nešto ponuditi kada ne znate kompletnu priču. Kada se nakon donošenja zakona, to sve definira dodatno pravilnikom, vjerujem da će onda sigurno jedan dio ljudi krenuti u samoobnovu', rekao je Kolar. Regionalna samouprava će im, dodao je, biti tu kao dodatna stručna pomoć.

Lakušić je nastojao objasniti kako postoji mogućnost da i po novom zakonu nešto pođe krivo u vezi s obnovom. 'Ako netko od građana dobije 100.000 eura da bi izgradio zamjensku kuću, jer ima na to pravo – kako će on to kvalitetno uložiti u svoju nekretninu? Netko mu mora pomoći da raspiše natječaj za projektanta, jer on sigurno ne poznaje proceduru', kazao je Lakušić i dodao kako je potreban i natječaj za nadzor i natječaj za izvođača.

'Tijekom cijelog procesa će nadzor vjerujemo pravdati cijeli taj dio i kontrolirati gradnju kako se ne bi dogodilo da nešto pođe krivo u odnosu na projektni zadatak. Tada je onda projekt zaštićen', kazao je Lakušić. Smatra da ljudima u procesu obnove treba pomoći i vjeruje da će na terenu biti timovi koji će to činiti. Bitno je, naglasio je, imati kontrolu trošenja novca i ulaganja.