Zbraja se šteta nakon nevremena koje je početkom mjeseca zadesilo dijelove Hrvatske. Najpogođenija je bila Općina Bošnjaci, ali i područje Županje. Dr. sc. Petra Mikuš Jurković, voditeljica službe za vremenske prognoze i upozorenja na opasne vremenske pojave DHMZ-a, objasnila je zašto je do takve oluje došlo i možemo li ih do kraja ljeta očekivati još
Dana1. srpnja preko područja Hrvatske prošlo je nekoliko superćelijskih oluja, a posložili su se svi parametri koji su potrebni za razvoj i rast takvih grmljavinskih oblaka, navodi za N1 Petra Mikuš Jurković i objašnjava zašto je oluja bila tako intenzivna: 'Bilo je jako puno nestabilnosti u zraku, puno vlage u prizemnom sloju, uz sve to energija koja može biti utrošena za razvoj takvih grmljavinskih oblaka bila je jako velika.'
Meteorologinja ističe da je za intenzitet takvih grmljavinskih oblaka jako važno smicanje vjetra. 'To znači promjena jačine i smjera vjetra po visini koja je također bila velikih vrijednosti. Zahvaljujući svim tim parametrima, na području Hrvatske stvorile su se superćelije. One su se već počele stvarati u Italiji i dijelu Slovenije, a onda su pogodile sjeverozapad Hrvatske, prešle preko središnje Hrvatske gdje se uzrokovale štetu', istaknula je.
Kada je nekoliko superćelija došlo na područje Slavonije, tamo je energija koja je potrebna za razvoj intenziteta oluja, bila još veća: 'One su se intenzificirale i zbog toga smo na području Slavonije imali tuču veličine teniske loptice, u Općini Bošnjaci.'
vezane vijesti
Meteorologinja je objasnila da takva tuča može biti jedino produkt superćelija i osvrnula se na ekstremne vremenske prilike i klimatske promjene s kojima se suočavamo. 'Živimo u zagrijanijoj atmosferi nego što je to bilo prije industrijske revolucije. Kod grmljavinskih oluja, topliji zrak može primiti više vodene pare i tako je ta energija, koja je potrebna za rast i razvoj grmljavinskih oblaka, veća. Zbog svega toga grmljavinske oluje su jače i intenzivnije', pojasnila je za N1 Mikuš Jurković.
Dodaje da je novo istraživanje pokazalo da su takve oluje tri puta češće nego što je to bilo 1950-ih godina: 'Događaju nam se češće te ekstremnije pojave, ali pokazalo se da će dana s grmljavinskim nevremenom biti manje, ali kada dođe do grmljavinske oluje, ona će biti ekstremnija i intenzivnija.'
Očekuju li nas takve oluje do kraja ljeta? 'Nažalost ne mogu reći da ne. Tijekom ljeta se mogu posložiti uvjeti i takvi parametri koji mogu biti pogodni za nastanak snažnih grmljavinskih oluja. Najčešće se javljaju nakon toplinskih valova kada imamo zagrijanu površinu i vrlo visoku temperaturu podloge na koju dolazi vlažniji i nestabilniji zrak, to je najčešći mehanizam koji proizvodi energiju, koja je odgovorna za jake grmljavinske oluje', rekla je Mikuš Jurković.
Meteorologinja je pojasnila i kako bi trebali postupati za vrijeme grmljavinskih oluja. 'Važno je da kada se čuju određena upozorenja da postoji potencijalna opasnost od grmljavinske oluje, a osobito ako je vrijeme opasno ili izuzetno opasno, kao što je bilo tog dana, da se građani pridržavaju svih uputa.
'Na grmljavinski oblak treba gledati sa strahopoštovanjem i što prije se skloniti u zatvorene prostore, što dalje od prozora. Da bi zaštitili elektroničke uređaje, ali i sebe, važno ih je iskopčati jer znamo da munje putuju kroz električne žice, kablove, utičnice pa indirektno mogu doputovati do nas. Trebalo bi i izbjegavati doticaj s vodom, suzdržati se od tuširanja i kupanja, grmljavinske oluje ne traju dugo', preporučila je meteorologinja.
