Prihvaćanje rezolucije koja bi sadašnji status stalne promatračke misije Palestine promijenila iz 'entiteta' u 'promatračku državu nečlanicu' bit će 'povijesni trenutak u borbi palestinskog naroda i u povijesti UN-a', rekao je u utorak stalni palestinski promatrač Rijad Mansur novinarima u New Yorku.

Glasovanje je zakazano za četvrtak, na 65. godišnjicu rezolucije kojom je Opća skupština ukinula britanski mandat nad Palestinom i ozakonila podjelu na dvije države, Izrael i Palestinu. Međutim Palestinci su takvu rezoluciju odbacili i zaratili s Izraelom te sve do danas ostali bez države.

Do sada su 132 države priznale palestinski teritorij kao suverenu državu pa potrebnih 97 glasova u Općoj skupštini (193 zemlje) vjerojatno nije upitno. Palestinci su računali na 116 glasova prije rata u Gazi prošli tjedan, no sada se boje da bi se neke zemlje mogle suzdržati, piše američki časopis The Nation. Većina analitičara ipak smatra da će zahtjev proći

U srijedu su Francuska, Španjolska, Danska, Norveška i Švicarska javno objavile da će podržati palestinski prijedlog

Nacrt rezolucije poziva na uspostavu 'neovisne Palestine, suverene, demokratske, održive države koja graniči s Izraelom u miru i sigurnosti na osnovi granica prije 4. lipnja 1967'.

Glasovanju će nazočiti palestinski predsjednik Mahmud Abas, koji je zadnjih mjeseci bio izložen snažnom pritisku Izraela i Sjedinjenih Država da odgodi glasovanje. Izrael i SAD isticali su da je prijedlog jednostran i da je dogovor o palestinskoj državi moguć jedino izravnim izraelsko-palestinskim pregovorima.

Zbog toga tekst rezolucije sadrži odredbu koja poziva obje strane da što prije nastave pregovore, što je u obraćanju predstavnicima 27 članica Europske unije naglasio i Abas, kazavši da su pregovori njegov 'prvi, drugi i treći prioritet'.

Američki Kongres zaprijetio je ukidanjem financiranja palestinske vlasti, odnosno 200 milijuna dolara, koliko je Washington obećao unaprijedi li Palestina svoj status u UN-u. Moguć je i američki prekid financiranja bilo koje UN-ove agencije kojoj bi Palestinci mogli pristupiti kada se njihov status unaprijedi.

Problemi s Amerikom

Washington je prestao financirati UNESCO kada je ta UN-ova agencija za kulturu prihvatila Palestinu kao 195. članicu. Dva američka zakona iz 1990. i 1994. brane SAD-u financiranje bilo koje UN-ove agencije koja prihvati Palestinu kao državu članicu.

Izrael je pak zaprijetio da će zadržati porez koji prikuplja za palestinsku vlast. No unatoč prijetnjama Abas nije odustao.

'Cilj je spasiti rješenje o dvjema državama diplomatskim, mirnim i demokratskim metodama', a 'oni koji neće podržati tekst te rezolucije mogli bi, svjesno ili nesvjesno, podržati opciju rata i uništenja, dok oni koji budu glasovali za rezoluciju bit će na strani mira', rekao je Mansur.

Upravo je nedavni izraelski sukob s palestinskim pokretom Hamasom u Gazi ukazao na potrebu da se stvari pokrenu i palestinsko je vodstvo svjesno da mora pregovarati, naglasio je Mansur.

Hamas, koji nadzire Gazu, dosad se protivio diplomatskoj akciji palestinske vlasti u UN-u, no u nedjelju je šef Hamasa Halid Mešal telefonirao Abasu i najavio da je podržava.

Novim statusom Palestinci neće u UN-u imati pravo glasa, ali će moći pristupiti u njegove brojne agencije.

Neke su zemlje izrazile bojazan da bi podizanje palestinskog statusa u UN-u omogućilo palestinskoj vlasti da podigne tužbu protiv Izraela pri Međunarodnom kaznenom sudu (ICC).

Novi status ne znači da će Palestinci 'pohrliti svemu što je vezano uz UN' te ako se Izrael bude ponašao u skladu s međunarodnim zakonom, 'nitko ga neće tužiti', rekao je Mansur. Međutim bude li Izrael kršio rezolucije Vijeća sigurnosti, primjerice nastavkom gradnje naselja - ratnim zločinom u skladu s Međunarodnim kaznenim sudom i Rimskim statutom - tada će Palestinci poduzeti korake, rekao je.

Palestinci su prošle godine tražili status punopravne zemlje članice UN-a, ali kako je to procedura koja mora proći kroz Vijeće sigurnosti, njihov je zahtjev propao zbog američke prijetnje vetom.