suđenje u haagu

Hoće li presuda 'arhitektima zla' osnažiti odgovornost Srbije za ratove u Hrvatskoj i BiH?

04.12.2017 u 17:47

Bionic
Reading

Ponovljeni sudski postupak nekadašnjim operativcima Službe državne sigurnosti Srbije Jovici Stanišiću i Franku Simatoviću u Haagu bit će vjerojatno posljednja šansa da se osnaži odgovornost Srbije za sudjelovanje u ratovima u Hrvatskoj i BiH

Taj se postupak vodi pred 'Mehanizmom za međunarodne kaznene sudove' (MICT), sudom koji je zamijenio Međunarodni kazneni sud za bivšu Jugoslaviju (ICTY) koji službeno prestaje s radom krajem godine.

Budući da je prošlotjednom presudom Žalbenog vijeća ICTY-ja u okviru žalbene presude bosanskohercegovačkoj šestorici utvrđeno kako je postojao međunarodni oružani sukob u BiH te stanje okupacije, a potvrđeno je i postojanje hrvatskog udruženog zločinačkog pothvata u cilju etničkog čišćenja dijelova BiH, ukoliko u ponovljenom postupku budu osuđeni i nekadašnji operativci Službe državne sigurnosti Srbije Jovica Stanišić i Franko Simatović, bit će to potvrda da je Republika Srbija ratovala u Hrvatskoj i BiH u razdoblju od 1991., odnosno od 1992. do 1995. godine.

Valja napomenuti da Srbija dosad nije službeno optužena da je izravno sudjelovala u ratovima u Hrvatskoj i BiH, već tek da snosi odgovornost jer nije spriječila genocid, prije svega u Srebrenici. No, u pravomoćnoj presudi Milanu Martiću konstatirano je postojanje udruženog zločinačkog pothvata na čelu sa Slobodanom Miloševićem, kojem je bio cilj stvaranja Velike Srbije na račun teritorija Hrvatske i BiH. Ukoliko pak u ponovljenom postupku Simatoviću i Stanišiću ti 'arhitekti zla', kako ih nazivaju, budu osuđeni, presuda će osnažiti odgovornost Srbije za rat u Hrvatskoj i BiH te izravnu umiješanost ove države u ratna zbivanja 90-ih godina.

Slali su 'odrede smrti' u Hrvatsku i BiH

Jovica Stanišić bivši je načelnik Službe državne sigurnosti Srbije, dok je Franko Simatović bio jedan od čelnih ljudi Druge uprave Državne sigurnosti MUP-a Srbije te su njih dvojica tijekom rata činili državni operativni vrh Srbije koji je slao 'odrede smrti' u Hrvatsku i BiH. Njih dvojica su optuženi za sudjelovanje u udruženom zločinačkom pothvatu koji je imao kao cilj prisilno i trajno uklanjanje većine nesrba s velikih područja u BiH i Hrvatskoj, čineći pritom kaznena djela progona, ubojstava, deportacija i nehumanih djela. Obojica su se izjasnili da nisu krivi.

>>> Haški sud krajem godine zatvara vrata: Tko će se baviti njegovim 'repovima'?

>>> 'Srbija nije oslobođena odgovornosti za ujedinjeni zločinački pothvat'

>>> Ratko Mladić dobio doživotni zatvor!

Njihova pak obrana nastoji dokazati kako je Beograd podržavao tzv. Srpsku Krajinu iz drugih razloga, a ne radi ostvarenja ciljeva udruženog zločinačkog pothvata na čijem je čelu bio Slobodan Milošević. Pored toga, obrana dvojice šefova tajnih službi ističe kako je pobunjene Srbe u Hrvatskoj naoružavala JNA, a ne srbijanska Služba državne sigurnosti, kako stoji u optužnici.

  • +6
Izricanje presude Karadžiću u Haagu Izvor: Reuters / Autor: Robin van Lonkhuijsen/Pool

Haški sud je u svibnju 2013. prvostupanjski oslobodio Stanišića i Simatovića odgovornosti za zločine koje su u Hrvatskoj i BiH počinile srpske paravojne jedinice, ocijenivši da im ona nije dokazana.

Postrojbe počinile zločine, ali nije dokazana namjera

Presudom je bilo utvrđeno da su Stanišić i Simatović slali u Hrvatsku i BiH jedinice specijalne namjene Službe državne sigurnosti, tzv. Crvene beretke, koje su sa Škorpionima, srpskom dobrovoljnom gardom Željka Ražnatovića Arkana, te milicijom SAO Krajine počinile zločine, no to nije bilo dovoljno da se utvrdi njihova odgovornost za te zločine jer nije dokazano da su ih slali s namjerom da se oni počine.

Žrtve zločina Ratka Mladića ispred sudnice u Haagu Izvor: Reuters / Autor: MICHAEL KOOREN

Prema prvostupanjskom vijeću, ponuđeni dokazi nisu dokazali ni njihovu namjeru sudjelovanja u udruženom zločinačkom pothvatu (UZP), a takva presuda izazvala je zadovoljstvo vlade u Beogradu i veliko ogorčenje u Hrvatskoj i BiH.

Nakon žalbe haškog tužiteljstva u prosincu 2015. Žalbeno vijeće suda presudu je poništilo zbog pogrešne interpretacije nekoliko aspekata zakona i vratilo suđenje na početak. Srbijanske vlasti uhitile su Stanišića i Simatovića tijekom akcije Sablja nakon ubojstva premijera Zorana Đinđića 12. ožujka 2003. Simatović je izručen Haagu 30. svibnja, a Stanišić 11. lipnja te godine. Ondje su bili do oslobađajuće presude 2013., a u očekivanju presude nalaze se u pritvoru Haškog suda.