Ministarstvo zaštite okoliša i energetike u svom prijedlogu Plana gospodarenja otpadom do 2022. godine, o kojem je u petak završena javna rasprava, navodi kako je 'potrebno uvesti obveznu naplatu za lagane plastične vrećice za nošenje', ali i sve prodavatelje obavezati da na mjestu prodaje plastičnih vrećica informiraju potrošače o utjecaju prekomjerne potrošnje plastičnih vrećica na okoliš. Takve bi obavijesti, navodi se, trebale stajati i na mjestima gdje potrošači sami uzimaju plastične vrećice za voće i povrće
Hrvatska mora smanjiti broj vrećica u upotrebi zbog direktive EU-a donesene u travnju prošle godine, koja nas obvezuje da do 2019. godine trošimo najviše 90 vrećica po stanovniku, a do kraja 2025. najviše 40. Pritom se misli na vrećice debljine od 15 do 50 mikrona, a to nisu one najtanje, za voće i povrće, piše Novi list
Iz Ministarstva nisu dobili odgovor na pitanje na koje se točno vrećice odnosi uvođenje obavezne naplate, pogotovo što većina trgovina već naplaćuje sve vrećice, osim onih najtanjih, za zamatanje voća i povrća odnosno mesa.
Kako će države članice ograničiti upotrebu vrećica, ovisi o njima, no to je moguće učiniti ili zabranom upotrebe ili njihovom naplatom. Od 2008. godine, kad je počela naplata vrećica u hrvatskim trgovinama, njihova upotreba smanjila se za čak 60 posto, no činjenica je da se besplatne – najtanje, jednokratne vrećice za voće i povrće, najviše i koriste.
Prosječni hrvatski potrošač godišnje upotrijebi 150 debljih, višekratnih vrećica, ali još oko 250 onih najtanjih, dakle ukupno oko 400 vrećica. Prosječan Estonac, Mađar, Poljak, Portugalac ili Slovenac potroše nešto više od 500 tankih i 480 debljih, no zato Finci upotrijebe tek oko 80 debljih te samo četiri najtanje vrećice godišnje.
