Nadbiskup Uzinić rasplakao se pred kamerama, ukazujući time na užase koje proživljavaju maloljetne žrtve, ali i neizravno predočavajući veliku odgovornost visokih crkvenih struktura za dosadašnje propuste u sankcioniranju zlostavljača u mantijama. U sklopu istrage o događajima u Riječkoj nadbiskupiji, DORH provjerava i je li bilo zataškavanja, potvrđeno je danas tportalu.

Svakako, trebat će vremena da se u javnosti slegnu dojmovi i osvijesti važnost ovog čina, ali osobito je zanimljiva već sama kronologija događaja. Dramatična presica održana je šest dana nakon što je tjednik Nacional optužio Uzinića da je namjerno i sustavno zataškavao slučajeve zlostavljanja ministranata i bogoslova u Riječkoj nadbiskupiji. U međuvremenu, obznanjeno je da je na proljetnom zasjedanju Hrvatske biskupske konferencije (HBK), prvom pod ravnanjem zagrebačkog nadbiskupa Dražena Kutleše, jedna od glavnih tema bila upravo zaštita maloljetnika u Crkvi.

Nadbiskup Uzinić, koji je ujedno predsjednik Povjerenstva HBK za zaštitu maloljetnika i ranjivih osoba, tom prilikom najavio je donošenje novih smjernica, a cilj je uspostava jedinstvenog ureda za zaštitu maloljetnika za cijeli HBK. Ured bi imao profesionalno zaposlene osobe i određenu mrežu stručnih suradnika, otkrio je Uzinić, dodavši da bi stručnjaci pomagali u suočavanju s možebitnim prijavama kako bi žrtva u konačnici doista bila u središtu pozornosti, ne samo u početnoj fazi, nego i nakon što završi cjelokupni proces. Zaključio je da u većini slučajeva nije bilo zataškavanja koliko je bio problem u neadekvatnom i naivnom sučeljavanju s tom problematikom.

Konačno, dan prije objave posljednjeg izdanja Nacionala, koji donosi šokantnu ispovijest svećenika zlostavljača Milana Špehara, Uzinić nastupa kao glasnik nekih novih vjetrova u suočavanju Crkve s duboko ukorijenjenim grijehom vlastitih struktura. Iako se čini da je presica bila doslovce iznuđena, u svrhu kontrole nadolazeće štete, važno je to što se Uzinić ispričao žrtvama i pozvao sve one koji o pretrpljenim užasima još uvijek šute da razotkriju svoje zlostavljače.

'Pomozite mi da svakog zlostavljača onemogućimo u daljnjim zločinima. Kao biskup nemam mogućnost staviti ih u zatvor, ali mogu i hoću ih prokazati, oduzeti im službu i onemogućiti ih da kroz crkvene strukture i autoritet zlorabe povjerenje povjerenih im osoba, posebno obitelji i djece', poručio je Uzinić, apelirajući na građanske i crkvene zakonodavce da ukinu zastaru za slučajeve zlostavljanja, osobito maloljetnika.

Taj konkretan poticaj jednog visokorangiranog crkvenog dostojanstvenika okoštalim strukturama da konačno krenu sankcionirati zlostavljače među svećenicima tek je prvi korak u očekivanom dugom i bolnom procesu suočavanja s istinom, kao i obeštećenju žrtava. Pomoglo bi, dakako, kada bi isti taj poziv ponovio nadbiskup Kutleša. Njegovu reakciju mogli bi potaknuti neki novi, šokantni primjeri pedofilije u Crkvi, nastavno na slučaj Milana Špehara, a koji je, nekim čudom, za Nacional iznio detalje vlastite 'operacije'.

Špehar je, podsjetimo, bio prilično utjecajan u okvirima hrvatskog klera kao ravnatelj Caritasa riječko-senjske nadbiskupije i predstojnik riječke Teologije, područnog studija Katoličkog bogoslovnog fakulteta Sveučilišta u Zagrebu. Na pitanja Nacionala otvoreno je priznao da je zlostavljao 13 dječaka u dobi između šest i 13 godina.

'Na laički stalež sam sveden nakon što sam sam zamolio Svetoga Oca da mi to učini jer se više nisam osjećao dostojnim biti svećenik budući sam u mladosti, kroz kratko vrijeme, počinio one zločine koji su u posvemašnjoj suprotnosti s tim zvanjem. Nitko za moja zlodjela nije ni krivac niti sukrivac. Ja sam ih počinio i strašno mi je žao za žrtve mojih zlih čina. Ne preostaje mi drugo nego ih iz dna duše moliti da mi oproste i oni i njihovi najbliži, ako ikako mogu, za sve rane koje sam im zadao te okajavati, činiti pokoru i žaliti što sam to počinio i moliti Boga da, prije svega, izliječi sve one rane koje sam im ja nanio, a i Crkvu moliti za oproštenje što sam bio nedostojan nje, njenoga povjerenja u mene i svećeničkoga zvanja', napisao je Špehar za Nacional.

Na presici u ponedjeljak Uzinić je prvo konkretizirao upravo Špeharov slučaj, iako je on završen i prije njegova dolaska u riječku službu. Špehar je još 2016. optužen da je 1992. seksualno zlostavljao maloljetnika. Priznao je krivnju te je razriješen crkvenih službi. Nove optužbe javljaju se 2018. i ponovno se otvara istraga. Optuženi je priznao da je bilo više slučajeva te da se radi o 13 dječaka u rasponu od šest do 13 godina. Tada se svećenik osobno prijavio policiji zbog bludnih radnja prema djeci i maloljetnicima te je tražio i dobio oprost od celibata i otpuštanje iz kleričkog staleža.

'Kao nadbiskup koadjutor, kada sam preuzeo službu, poslao sam upit Apostolskoj nuncijaturi u svezi s ovim slučajem. Odgovoreno mi je da je M. Šp. zatražio i dobio oprost od svećeničkih obveza i celibata te da je nakon toga slučaj arhiviran. Također sam o ovome slučaju obavijestio Županijsko državno odvjetništvo u Rijeci s napomenama da je kvalifikacija zlodjela koja je priznao optuženi M. Šp. tijekom kanonskog procesa teža od one koju je naveo u svojoj prijavi policiji; da nisu postojale optužbe za razdoblje kasnije od 1994. pa do 2018., te da to u kanonskoj istrazi nije ispitivano, a da se zbog težine zločina ne može unaprijed isključiti mogućnost i kasnijeg počinjenja kažnjivih djela', naveo je Uzinić, dodajući da Špehar više nije u jurisdikciji Riječke nadbiskupije. Koliko je poznato, živi u Italiji u nekom zatvorenom benediktinskom samostanu u molitvi i pokori.

Kako je sve krenulo

Cijela priča zavrtjela se, podsjetimo, 16. svibnja, kada je Nacional objavio članak naslovljen 'Dramatično očevo pismo upozorava da Mate Uzinić zataškava da je crikvenički župnik Stipetić seksualno iskorištavao maloljetnog bogoslova'. Na teške optužbe protiv nadbiskupa i uprave Riječke nadbiskupije za zataškavanje zlostavljanja ministranata i bogoslova reagirala je i sama Riječka nadbiskupija, iznoseći niz detalja koji bi trebali opovrgnuti tezu o zataškavanju i kvalificirajući takve optužbe 'klevetničkima'.

U konkretnom slučaju preliminarna istraga nije utvrdila zlostavljanje pa slučaj nije prijavljen policiji, no utvrđena je nerazboritost svećenika te mu je zabranjen kontakt s mladićem. Nakon objave u Nacionalu, gdje su iznesene nove, anonimne optužbe protiv istog svećenika - posebno optužba da su dvojica zadarskih bogoslova 'bili otpušteni iz bogoslovije kada su govorili o tome da ih je Stipetić znao izvoditi, izdvajati iz skupine, voditi na sladoled i kavu, da bi na kraju pokušao imati odnos s njima' - Uzinić je odlučio proširiti istragu. Dok se taj slučaj ne razjasni, svećenika M.S. privremeno je udaljio iz župe i prijavio ga Županijskom državnom odvjetništvu u Rijeci.

Iz Riječke nadbiskupije podsjećaju da je Uzinića, nakon preuzimanja službe riječkog nadbiskupa u listopadu 2022., nadležni Dikasterij Svete Stolice upoznao s optužbama za seksualno zlostavljanje maloljetnika protiv trojice svećenika za koje ranije nije provedena istraga. O otvaranju ovih prethodnih istraga, kao i njihovim rezultatima, obaviješteni su ŽDO i nadležni Dikasterij. Osim tih slučajeva, nadbiskup Uzinić u međuvremenu je dobio još četiri prijave protiv svećenika s optužbama za različita kaznena djela. Jedna od njih odnosila se na sumnju za zlostavljanje maloljetnika, o čemu su također obaviještene navedene institucije.

U svakom slučaju, kao šef Povjerenstva HBK za zaštitu maloljetnika i ranjivih osoba, Uzinić slične istrage želi potaknuti i u drugim biskupijama u Hrvatskoj, što je najavio na kraju plenarnog zasjedanja Sabora HBK u travnju ove godine. Osim toga, u svrhu prevencije izradio je Smjernice za postupanje u zaštiti maloljetnika i ranjivih osoba od spolnog zlostavljanja te osigurao edukacije svih zaposlenika Riječke nadbiskupije i s njom povezanih pravnih osoba na temu zaštite maloljetnika i ranjivih osoba, naveli su iz te nadbiskupije.