Na poziv predsjednice Republike Hrvatske Kolinde Grabar Kitarović, u dvodnevnom državnom posjetu Republici Hrvatskoj boravi predsjednik Države Izraela Reuven Rivlin. Odnosi s Izraelom za Hrvatsku su iznimno važni u kontekstu gospodarske suradnje, ali i jer se promatraju kroz posebnu prizmu zbog bremena nasljeđa NDH
Zbog svega toga se i dobrano kasnilo u uspostavljanju diplomatskih odnosa, tek 1997. godine. Općenito se može reći da su odnosi na zavidnoj razini ako se promatraju intenzivni susreti političara i nastojanja hrvatske strane da se oni razviju, ali tome ne pridonose česti skandali oko ustaškog revizionizma koji potresaju Hrvatsku, a koje budno prate tamošnji mediji i Centar Simon Wiesenthal. Rivlin je treći izraelski predsjednik koji je posjetio Hrvatsku, ali je prvi koji je došao u službeni posjet Hrvatskoj iako je, treba spomenuti, zapravo premijer Andrej Plenković najavljivao za ljeto posjet Benjamina Netanyahua, izraelskog premijera koji ima neusporedivo veću političku moć te značenje.
vezane vijesti
Brojni posjeti hrvatskih državnika Izraelu posljednjih godina pokazuju nedvojbeno da su odnosi dviju zemalja sve bolji.
A posebne pohvale izraelske strane Hrvatska je primila kada su hrvatski kanaderi priskočili u pomoć gasiti velike požare koji su harali u toj zemlji 2016. i 2017. godine. Tada je Netanyahu posjetio posade hrvatskih kanadera u tamošnjoj zrakoplovnoj bazi. Također, Izraelci cijene to što je Hrvatska ostala suzdržana kada se u Ujedinjenim narodima glasovalo o osudi odluke predsjednika Donalda Trumpa da prizna Jeruzalem kao izraelsku prijestolnicu.
No odnose je najviše unaprijedila odluka Hrvatske da kupi 12 starih izraelskih zrakoplova F-16 Barak za 500 milijuna dolara. 'Ovaj sporazum će osnažiti već postojeće odnose između Izraela i Hrvatske na području sigurnosti, obrane i ekonomije', pohvalio je tada Netanyahu odluku Hrvatske.
Hrvatska želi privući izraelski kapital u velike hrvatske tvrtke, ali i razvoj suradnje u područjima od turizma do kulture. Izrael upravo u području vojne tehnologije i opreme spada u svjetski vrh pa se i tu nadamo produbljenju suradnje, na čemu posebno radi ministar obrane Damir Krstičević. Ipak, preporuka izraelskim investitorima sigurno nije kalvarija kroz koju prolazi njihov sunarodnjak Aaron Frenkel jer nakon više od 10 godina i uloženih više od 130 milijuna eura ne može realizirati golf na Srđu.
Ukupna robna razmjena još je uvijek niska, tek oko 50 milijuna dolara, što je, kazala je i hrvatska predsjednica tijekom susreta s Rivlinom, malo i ona se nada da bi se mogla podići na barem 200 milijuna dolara.
Reuven Rivlin je tijekom razgovora s predsjednicom pozvao dvije zemlje da gledaju u budućnost, ali i izvuku pouke iz 'crnih trenutaka' prošlosti. Jasno je tu da glavni problemi ostaju u području relativizacije ustaškog režima.
vezane vijesti
Tu se posebno ističe Efraim Zuroff, ravnatelj Centra Simon Wiesenthal, koji reagira na sve što miriše na revizionizam. A nije da u posljednje vrijeme nije bilo mnogo kritika. Kritizirao je postavljanje ploče s natpisom 'za dom spremni' u Jasenovcu, zbog čega predstavnici židovskih organizacija bojkotiraju komemoracije Vlade u Jasenovcu, potom izjave predsjednice 'o prostoru slobode' pred iseljenicima u Argentini, u kojoj su se nakon rata sklonili brojne ustaše, pa školu u Šibeniku koja je odbila ugostiti izložbu o Ani Frank, a smetalo mu je i imenovanje Zlatka Hasanbegovića u prošlu hrvatsku Vladu, kao i poništenje presude Alojziju Stepincu.
Hrvatska treba riješiti i problem opljačkane i konfiscirane židovske imovine za vrijeme ustaškog režima od 1941. do 1945. godine. Trebat će tako još mnogo truda da odnosi između dvije zemlje dosegnu najvišu razinu i strateško partnerstvo o kojem je govorila predsjednica Grabar Kitarović tijekom susreta s Rivlinom.
