Portal 1945 piše da su ruske trupe navodno slabo opremljene za nadolazeću zimu, ali ukrajinski civili mogli bi biti ti koji će najviše patiti jer Moskva nastavlja s napadima na energetsku infrastrukturu zemlje.

U ponedjeljak su vlasti u Kijevu počele evakuirati civile iz nedavno oslobođenih područja u regiji Herson i iz Mikolajiva, jer postoji strah da je šteta na infrastrukturi prevelika da bi ljudi mogli izdržati nadolazeću zimu, prenosi N1.

Stanovnicima tih dviju južnih regija, koje su proteklih mjeseci redovito granatirale ruske snage, ukrajinski su dužnosnici savjetovali da se presele u sigurnija područja u središnjem i zapadnom dijelu zemlje.

Vlada već osigurava prijevoz, smještaj i medicinsku skrb. Dodatan problem leži u tome što područja u koja bi se ti civili mogli uputiti zapravo nisu toliko sigurnija – budući da ruski projektili i napadi bespilotnih letjelica ciljaju naseljena središta diljem Ukrajine. Vjerojatno neće biti puno toplije ni za one koji se prevoze iz Hersona.

Zima je stigla

I vojnici i civili već su se suočili s ranom zimom. Prvi snijeg prekrio je ulice Kijeva još prošlog tjedna. Ni prognoze nisu pozitivne – očekuje se jedna od najtežih zima u povijesti zemlje. Čak i ako ne padne jak snijeg, milijuni će se suočiti s hladnim i potencijalno vlažnim vremenom bez struje, grijanja ili čak vode.

Moskva je zapravo pokušava iskoristiti zimu kao oružje u ratu. Ruski sustavni i opetovani napadi na ukrajinsku energetsku infrastrukturu intenzivirali su se posljednjih tjedana, a rezultirali su redovitim prekidima napajanja čak i u nekim od najvećih gradova u zemlji. Situacija je još gora u manjim mjestima koja gotovo neprestano ostaju bez struje i grijanja. Više od 40 posto energetskih postrojenja u zemlji oštećeno je u ruskim raketnim napadima posljednjih tjedana.

Ukrajinsko ministarstvo energetike sada je jednako aktivno uključeno u rat kao i trupe na prvim crtama, popravljajući oštećenu infrastrukturu što je brže moguće. No, riječ je o problemu koji traje pa popravci napravljeni jedan dana poništavaju se već sljedeći ili čak danima kasnije.

“Rusija pokušava uništiti sve lance opskrbe energijom. Postrojenja za proizvodnju – posebno termoelektrane – distribucijske sustave i dalekovode,” izjavilo je ministarstvo energetike.

Civili diljem Ukrajine sada ovise o generatorima na plin i ogrjevnom drvu. Neprofitne humanitarne organizacije, Ujedinjeni narodi i zapadni saveznici pokušavaju osigurati zimsku odjeću, debele deke i opremu za grijanje onima diljem Ukrajine. Bit će to duga, teška zima za sve – vojnike i civile – u Ukrajini, prenosi N1.

Koje su ruske vojne opcije tijekom zime?

Aljazeera je analizirala što ruske trupe mogu napraviti u zimskim operacijama u Ukrajini.

Najprije navode da su ukrajinske opcije limitirane jer rijeka Dnjepar čini prirodnu barijeru koja će zahtijevati značajan napor i planiranje ako žele krenuti u ofenzivu protiv ruskih trupa koje su ukopane u blizini rijeke.

Rat ispod ništice

Kako temperature budu padale, tako će se mijenjati i priroda ratovanja. Obje su vojske obučene za borbu na hladnoći, ali Kijev je od NATO-ovih vojski dobio daleko bolju zimsku odjeću i opremu.

Na dan invazije u Kijevu je temperatura bila oko 3 stupnja Celzijusa. Promjene koje će nastupiti u borbi kada temperatura padne ispod nule su značajne. S manje dnevnih sati, koja vojska bude vještija u noćnim borbama imat će prednost. Naočale za noćno gledanje i termovizijske kamere bile su na vrhu liste opreme koju Ukrajina traži od Zapada.

Šanse za preživljavanje u “zlatnom satu” – kritičnih 60 minuta nakon ranjavanja na bojnom polju – povećavaju se ako se vojnici liječe ili prebace u stanicu prve pomoći, a padaju ako su izloženi teškim vremenskim uvjetima. Na hladnoći je i veća vjerojatnost kvara opreme.

Tenkovi prolaze bolje kada tlo očvrsne, ali je obrambene položaje puno teže iskopati jer se tlo smrzne.

Hladnoća je oružje

I Aljazeera navodi kako Rusi koriste hladnoću kao oružje i nastavljaju s napadima na kritičnu infrastrukturu. Ne nazire se kraj takvim napadima. Energija ne grije samo domove – bez nje ne mogu raditi tvornice, ne može se pumpati benzin, a ulična svjetla ne mogu svijetliti.

Iran kao oslonac

Rusija će trebati velike zalihe jeftinih krstarećih i balističkih projektila te će morati ovisti o uvozu jer se ruska obrambena industrija bori da ih proizvede u potrebnim količinama.

Oslanjanje Rusije na Iran samo će rasti kako on postaje glavni dobavljač jeftinog, učinkovitog oružja.

Bitka za jug

Ukrajina se ne oslanja samo pasivno na svoju protuzračnu obranu kako bi pobijedila u ovom ratu nego provodi i ofenzivne operacije u kojima je dosad bile vrlo uspješne. U nekoliko mjeseci kijevske su snage ponovno zauzele barem polovicu teritorija koje su izgubile od početka invazije.

No, kijevske će snage u jednom trenutku morati prijeći rijeku Dnjepar kako bi tamo uništili ruske obrambene položaje. Ovo područje, od obala Dnjepra pa sve do Melitopolja, okosnica je ovog sukoba.

Uspije li Ukrajina napredovati prema istoku, to će rusku okupaciju nuklearke Zaporižje učiniti neodrživom. No, napad preko rijeke neće biti lak.

Ukrajina će morati napasti udaljenu obalu Dnjepra na nekoliko točaka i održavati obalu Dnjepra pod vatrom dok će prevoziti dovoljno vojnika, vozila, zaliha i opreme za početak – i održavanje – ofenzivnih operacija.

Rusija ne može obraniti cijelu riječnu obalu, a Ukrajina je pokazala više vještine i sofisticiranosti u operacijama kombiniranog naoružanja za pokretanje riječnog napada, u kombinaciji s helikopterskim napadima i dalekometnom vatrom.

Glavna nagrada bi bio Melitopolj. Poznat kao “vrata Krima”, važno je prometno, željezničko i logističko čvorište. Povratak Melitopolja pod ukrajinsku kontrolu, zajedno s blokiranjem slatkovodnog kanala, počelo bi činiti rusku vojnu prisutnost na Krimu sve nesigurnijom i najavljivalo bi potpuni poraz moskovskih trupa, prenosi N1.