Pripadnici državne policijske agencije BiH (SIPA) uhitili su u četvrtak na području Viteza, Zenice i Sarajeva osmoricu Bošnjaka, bivših pripadnika Armije BiH, pod optužbom za ratni zločin u Križančevu Selu kod Viteza 25 godina nakon što su se zločini dogodili. Riječ je o jednom od najtežih ratnih zločina nad Hrvatima u ratu u Bosni i Hercegovini od 1992. do 1995. godine, za koji do danas nitko nije odgovarao
Prema priopćenju Tužiteljstva BiH, osumnjičenima se stavlja na teret da su kao zapovjednici i pripadnici Armije BiH s područja središnje Bosne postupali protivno odredbama Ženevskih konvencija o zaštiti ratnih zarobljenika i civilnih osoba za vrijeme rata.
Po nalogu tužitelja iz Posebnog odjela za ratne zločine Državnog odvjetništva, uhićeni su Ibrahim Purić, Ibrahim Tarahija, Nijaz Sivro, Rušit Nurković, Almir Sarajlić, Šaćir Omanović, Kasim Kavazović i Sadik Omanović. Uhićeni Ibrahim Purić bio je zapovjednik 325. brdske brigade Armije BiH iz Viteza. Ova uhićenja mogu se smatrati početkom procesuiranja ratnih zločina počinjenih nad Hrvatima u Lašvanskoj dolini.
Podsjetimo, tijekom boravka u Bosni i Hercegovini i hrvatska predsjednica Kolinda Grabar Kitarović odala je počast žrtvama zločina u Križančevu Selu i Ahmićima. No za razliku od Ahmića, za zločin u Križančevu Selu nitko nije odgovarao.
Štoviše Bakir Izetbegović, predsjednik SDA i član Predsjedništva BiH iz reda bošnjačkog naroda, gostujući na HRT-u netom nakon posjeta hrvatske predsjednice BiH izjavio je da se Ahmići i Križančevo Selo ne mogu uspoređivati jer su u Križančevu Selu ubijeni bojovnici, a u Ahmićima žene, djeca i psi.
vezane vijesti
U Križančevu Selu kod Viteza 22. i 23. prosinca 1993. godine pripadnici Armije BiH ubili su 64 vojnika HVO-a i hrvatskih civila te spalili selo.
Križančevo Selo bilo je strateški važna točka za obranu središnje Bosne i nalazi se na cesti koja povezuje Vitez i Busovaču, dva mjesta koja su tijekom rata bila pod kontrolom snaga bosanskih Hrvata. Osvajanjem sela prekinuta je direktna komunikacija između ta dva mjesta. Prema dostupnim podacima, pripadnici Armije BiH iz Zenice, Sarajeva i Tuzle tijekom hrvatsko-bošnjačkog sukoba u BiH probili su liniju obrane HVO-a i osvojili selo koje se nalazi na samom ulazu u Vitez.
U borbama su poginula 34 vojnika i civila mještanina, dok je 30 ranjenih i zarobljenih vojnika odvedeno prema Počulici, naselju koje graniči s općinom Zenica. Njihova masakrirana tijela, nakon upornog posredovanja UNPROFOR-a, europskih promatrača i Crvenog križa, poslije 39 dana predana su obiteljima.
Tužiteljstvo privedene danas sumnjiči da su počinili ratni zločin nad žrtvama hrvatske nacionalnosti na lokalitetu Križančeva Sela, Šafradina i Dubravice, gdje je 22. prosinca 1993. ubijeno najmanje 12 zarobljenih pripadnika HVO-a koji su se prethodno predali, kao i za brutalnu smrt i komadanje dvije civilne osobe, žene hrvatske nacionalnosti, zatim za pljačkanje i uništavanje imovine.
Prema pisanju portala dnevnik.ba, 2006. godine je pred Tužiteljstvom BiH formiran kazneni predmet Križančevo Selo, a do 2018. godine na njemu se promijenilo pet tužitelja. Isti portal piše da je general Armije BiH Mehmed Alagić preminuo neposredno pred početak kaznenog postupka u Haagu iako je optužnica protiv njega sadržavala i zločin u Križančevu Selu, kao i onaj u Buhinim Kućama, također u Vitezu. U postupcima vođenim protiv Envera Hadžihasanovića, zapovjednika 3. korpusa Armije RBiH, Amira Kubure, zapovjednika 7. muslimanske brigade, kao i načelnika Glavnog stožera Armije RBiH, Rasima Delića, za Križančevo Selo nije bilo mjesta u optužnicama, pa tako ni u presudama.
