Trebaju li se glasači na referendumu o članstvu Hrvatske u EU-u povesti emocijama ili razumom? To je tek jedno od niza pitanja o kojima se na posljednjoj GONG-ovoj debati uoči referenduma u nedjelju vodila žestoka rasprava
Intelektualne snage su, pred publikom u zagrebačkom kazalištu Trešnja i uz moderiranje urednice i novinarke Mirjane Rakić, u petak odmjerili stručnjakinja za fondove EU-a i bivša diplomatkinja Jasna Marić Krajačić, sociolog s bolonjskim magisterijem zaštite ljudskih prava Vedran Horvat, matematičar i informatičar Roko Šikić, ujedno i čelnik udruge Volim Hrvatsku, te profesor s Ekonomskog fakulteta u Rijeci i dopredsjednik stranke Volim Hrvatsku – NE u EU, Zvonko Čapko
Marić Krajačić: Začuđujući neopuritanizam
Kao velika zagovornica ulaska u EU, Jasna Marić Krajačić potegnula je pitanje idealizma i emocionalnu komponentu odlučivanja na referendumu.
'Uvjerena sam da referendumskom pitanju ne bi smjeli pristupiti pragmatično – to je strateško pitanje. Hrvatski građani trebaju odgovoriti s dozom idealizma koji je postojao na početku pregovora, a sada se potpuno izgubio', primjećuje Marić Krajačić. Napominje da je članstvo u EU-u 'bilo naš cilj od osamostaljenja', a najdirljiviji je primjer snimka razdragane poljske mladosti koja želi dobrodošlicu građanima Hrvatske.
To pokazuje, smatra Marić Krajačić, da je krizom izmučena Europa još uvijek društvo zajedničkih vrijednosti, radosti i nadanja.
'Začuđuju me neopuritanizam – traži se neporočna Europa u koju će ući idealna Hrvatska!' ironično je primijetila stručnjakinja za fondove EU-a, dodajući da je EU u krizi zbog eura, no euro ne treba izjednačavati s Europskom unijom.
Šikić: 'NE' u nedjelju preduvjet za kvalitetnu raspravu
Roko Šikić apsolutno je protiv prihvaćanja članstva u EU na referendumu u nedjelju. Apsolutno je i protiv izjašnjavanja na temelju emocija; traži činjenice i dokumente o ispregovaranome te kvalitetnu analizu o tome što bi dobro, a što loše, donio ulazak u EU. Tek nakon toga, smatra Šikić, trebalo bi provesti kvalitetnu javnu raspravu koja može trajati i šest mjeseci.
'Da bismo to dobili, u nedjelju moramo odbiti (članstvo u EU-u - op. a.)', ističe Šikić, koji je jučerašnju saborsku deklaraciju o EU nazvao strategijom odricanja od Hrvatske. 'Umjesto da sami uređuju državu kvalitetnim strategijama, ako treba i po uzorima izvana, vladajući funkcioniraju kao agenture stranog interesa u RH'.
Šikić tvrdi da je predsjednik Ivo Josipović, s kojim se susretao, odbio njegove molbe da pomogne u pokretanju javne rasprave o članstvu Hrvatske u EU. Kao drastičan primjer navodi Grad Koprivnicu, koji je odbio zahtjev njegove stranke za održavanjem tribine uz objašnjenje da to ne bi bilo primjereno jer Grad dobiva subvencije od EU-a.
Horvat: Izborimo se za drukčiju Europu!
Vedran Horvat misli da na referendumu treba odgovoriti potvrdno, iako zamjera svim uključenim vladama što su europski projekt prikazivale kao projekt elita koji isključuje veliki broj građana. Ujedno, smatra da su građani i država imali prilike i vremena otvoriti prostor za raspravu o krucijalnim pitanjima. U Hrvatskoj, međutim, ne postoji razina političke kulture koja građanima omogućuje da osvajaju prostor političke borbe i artikuliraju zahtjeve.
'U zadnjih 100 metara trke prema EU-u nema smisla postavljati pitanja o informiranosti: odgovornost je kako na vladama, tako i na nezainteresiranoj javnosti', rekao je Horvat.
S obzirom na to da je EU u krizi, Hrvatska ima priliku izboriti se zajedno s ostalim građanima EU-a, za drukčiju Europu. 'Kritični je trenutak da se pridružimo toj borbi koja već postoji na razini građana širom EU-a. Treba se roditi europski demos, a Hrvatska ima priliku sudjelovati u toj transformaciji', rekao je Horvat, ističući da se nezadovoljstvo političkim elitama ne bi smjelo prebiti preko pitanja o ulasku u EU
Čapko: Gubit ćemo 1,7 milijardi eura godišnje
Zvonko Čapko napominje da je 'emotivno i racionalno apsolutno protiv ukrcavanja na Titanic koji tone, dok nam naši vlastodršci žele podijeliti žličice kojima bismo mi veslali da bismo iz tog potonuća isplivali'.
Kao branitelj, tvrdi da se on i njegovi suborci nisu borili za ovakvu EU ili Europu, već za Hrvatsku.
'Dvadeset godina nakon izlaska iz jedne države u kojoj smo bili manjina od 22 posto, da uđemo u drugu državu u kojoj ćemo biti manjina od jedan posto? To nama ne treba', rezonira Čapko.
Grubi proračuni Čapkovog tima, koji je ujedno i njegov racionalni argument, pokazuje da ulaskom u EU Hrvatska gubi oko 1,7 milijardi eura svake godine.
'Članarina 2014. bila bi oko 4,5 milijarde kuna, a čujemo od ministrice Pusić da možemo povući iz fondova 1,05 milijardi eura iz fondova. Hrvatska danas izvlači 22-23 posto iz tih istih fondova ili nešto više od trećine sredstava koje ćemo uplaćivati EU-u', naveo je Čapko.
Pritom, za razliku od Poljaka, koji su deset godina obrazovali tisuće ljudi za povlačenje sredstava EU-a, Hrvatska 'nema školovan sustav' koji to isto može činiti.
