Integrirano polugodišnje izvješće Zagrebačkog holdinga d.o.o. (ZGH d.o.o.) za prvih šest mjeseci 2021. godine pokazuje da je gradski komunalni div poslovao s gubitkom od 81 milijuna kuna prije oporezivanja. U istom periodu 2020. godine gubitak je iznosio 116,2 milijuna kuna. Vidljivo je da je minus na razini Grupe ZGH u prvom polugodištu iznosio 60,8 milijuna kuna dok je u istom periodu godinu ranije bio 139,6 milijuna kuna.

U izvještaju koji potpisuje sada već bivša Uprava na čijem je čelu bio Nikola Vuković, iako je ZGH u periodu za koji je predan izvještaj vodila Ana Stojić Deban, navodi se da je na nešto bolji rezultat poslovanja utjecao oporavak cjelokupnog gospodarstva. No unatoč tome što je imao 2,02 milijarde kuna prihoda, rashodovna strana i dalje je bila viša (2,08 milijardi kuna) pa je Grupa na kraju prvog polugodišta ostvarila gubitak u iznosu od 60,8 milijuna kuna.

Velik uteg prema viđenju Uprave i dalje je poslovanje Čistoće jer je u prvom polugodištu 2021. godine zabilježila gubitak od 85,7 milijuna kuna.

Grupa je u prvom polugodištu 2021. ostvarila 1,96 milijardi kuna prihoda iz poslovnih aktivnosti, što je za 7,4 posto više u odnosu na isto razdoblje lani. Na povećanje je najznačajnije utjecalo povećanje prihoda od distribucije i opskrbe plinom (+75 milijuna kuna), održavanje čistoće i odvoza otpada (+17 milijuna kuna)…

S druge strane poslovni rashodi iznosili su 1,98 milijardi kuna i u odnosu na prvih šest mjeseci veći su za 54 milijuna kuna. Dvije najznačajnije stavke koje su rasle su materijalni troškovi i usluge (+28 milijuna kuna) i troškovi osoblja (+12 milijuna kuna). Na porast materijalnih troškova i usluga u dva usporedna razdoblja utjecalo je povećanje troškova prodane robe (+33 milijuna kuna) uslijed više prodanih količina plina, a značajnije smanjenje ovih troškova odnosi se na ostale vanjske usluge (-4 milijuna kuna).

Troškovi osoblja Zagrebačkog holdinga iznose 611 milijuna kuna i veći su za 12 milijuna kuna u odnosu na prvih šest mjeseci 2020. godine uslijed većih troškova bruto plaća, većih naknada troškova zaposlenima i izdataka za njihova materijalna prava.

Kada se pogleda kako su poslovale podružnice, vidljivo je da je najveći minus zabilježila Čistoća. Četvrtu godinu zaredom gradski čistači su u crvenom, a prvo polugodište zaključili su s minusom od 85,7 milijuna kuna. Iako je riječ o velikom minusu, značajan je pomak u odnosu na prvih šest mjeseci 2020., kada je on iznosio 111,2 milijuna kuna.

Na smanjenje gubitka od 25,6 milijuna kuna utjecalo je povećanje poslovnih prihoda za 17,2 milijuna kuna i smanjenje rashoda za osam milijuna kuna. Na povećanje prihoda značajno su utjecale dvije stvari: povećanje ukupnog broja korisnika te porast prihoda od sekundarnih sirovina, posebno papira i kartonske ambalaže, po povoljnijim cijenama na tržištu EU-a nego godinu ranije, kao i prodaja otpadnog drva. Na rashodovnoj strani uštedjelo se na distribuciji vrećica za plastiku i biootpad, kao i zbog smanjenja troška oporabe biootpada kod vanjskih pružatelja usluga.

S obzirom na to da je u srpnju Sabor izglasao Zakon o gospodarenju otpadom, u Čistoći smatraju da su se na taj način stekli preduvjeti za novi sustav naplate, a samim tim i mogućnost povećanja prihoda i stabiliziranja poslovanja tvrtke. Drugim riječima, građani mogu očekivati poskupljenje usluge, samo je pitanje kada.

Odmah do Čistoće po gubitku je Direkcija, čiji je rezultat bio minus od 33,2 milijuna kuna, odnosno za 3,1 milijun kuna lošiji nego u prvom polugodištu 2020. godine. Na smanjenje prihoda od prodaje Direkcije (16,1 milijun kuna), navodi se u izvješću, utjecalo je smanjenje prihoda od zakupnina Grada Zagreba za DV Lanište i ustanovu Hitne pomoći.

Na razini Grupe, izuzmemo li ZGH d.o.o., najveći gubitak prije oporezivanja zabilježila je Vodoopskrba i odvodnja (-16,8 milijuna kuna), što je za 1,2 milijuna kuna lošiji rezultat nego u prvih šest mjeseci 2020. godine. Grupa je s posljednjim danom lipnja imala 7765 radnika, 112 manje nego u istom periodu 2020. godine.