"Siguran sam da ćemo vrlo brzo dobiti na stol prijedlog i rješenja hrvatske akademske zajednice i od toga koncepta neću odustati. Hoće odluku donositi politika, ali prijedlozi će biti struke i za koji se god odlučili on će biti primjenjiv na području na kojem će se graditi", poručio je ministar prostornog uređenja, graditeljstva i državne imovine Darko Horvat koji je o konceptu obnove razgovarao s predstavnicima nekoliko fakulteta i komora.

Video: Davor Puklavec/Pixsell

Uz napomenu kako je to treći sastanak u tom sastavu, Horvat je rekao kako slijede geološka ispitivanja i elaborati, odnosno nužni su inputi seizmologa i geologa kako bi građevinari došli do koncepta kvalitetnih temelja koji će se moći graditi na potresom pogođenom području. Arhitekti će dati koncept i izgled nekoliko tipskih rješenje kuća vodeći računa o njihovoj uklopljenosti u sredine u kojima će se graditi, uz puno obzira radi li se u urbanom dijelu gradskih sredina za koje će se posebno osmišljavati koncept obnove, ili ruralnim sredinama gdje će se graditi pojedinačne tipske kuće, napominje ministar.

Dekan Rudarsko-geološko-naftnog fakulteta Kristijan Posavec izjavio je kako je glavni zadatak geološke struke da procijeni sigurnost gradnje s obzirom da su nakon potresa u Sisačko-moslavačkoj županiji zabilježena klizišta i urušavanja tla, kao i širenje urušavanja tla.

Stoga je potrebno analizirati podzemlje i utvrditi gdje je potencijal za to širenje veći, a gdje je pak okolno područje sigurno s obzirom na potencijal urušavanja. Geofizička istraživanja na terenu su u tijeku i utvrđuje se gdje je gradnja sigurna a gdje bi je trebalo dodatno osigurati, rekao je Posavec.

Video: Davor Puklavec/Pixsell

Dekan zagrebačkog Arhitektonskog fakulteta Bojan Baletić izvijestio je da se razgovaralo o pripremi podloge za slijedeće faze, u smislu analize mogućih prijedloga "prefabriciranih" kuća koje bi bile modularne, tako da zadovolje različite potrebe na terenu, između ostalog, i da zadovolje potresne zahtjeve.

Na Arhitektonskom fakultetu razmatraju i koje se kuće mogu "riješiti na klasičan način", kroz primjerice doradu i ojačavanje, dok bi dio koji je potpuno urušen trebalo zamijeniti.

Obnova prilika za domaću građevinsku industriju i gospodarstvo

"Kako je taj broj velik, predložili smo da to bude prefabricirana gradnja jer se kroz godinu-dvije dana može napraviti dovoljan broj takvih kuća koje bi se onda mogle postaviti na teren", izjavio je Baletić.

Video: Davor Puklavec/Pixsell

Tu se onda javljaju i teme temeljenja, odabira materijala i tipa kuće - bilo drvenih, montažnih, betonskih ili čeličnih, rekao je Baletić te istaknuo da su zahtjevi toliko veliki da će se svi hrvatski proizvođači morati uključiti da bi se pokrile potrebe.

Dogovor je da Arhitektonski i Građevinski fakultet razrade nekoliko tipova prema inputima koje će im dati Ministarstvo, u smislu koji se standard želi, npr. veličine prema broju ukućana. Ti tipovi će se prilagoditi u suradnji s proizvođačima i dogovoriti način na koji će se raditi, rekao je Baletić, dodajući da sada još traje faza pripreme prijedloga.

Apostrofirao je i podjelu na urbani i ruralni prostor. U potonjem su potrebna brza rješenja da bi se kroz godinu-dvije dana ljudima pružio siguran krov nad glavom, dok, kada je postupak nešto složeniji kada je riječ o urbanom prostoru, poput centra Petrinje. Obnova će se u tom slučaju odvijati u suradnji s Ministarstvom kulture i konzervatorima, a u slučaju gdje će se neke povijesne zgrade morati u potpunosti ukloniti, razmišljanje je da se ponovno izgrade fasade kako bi se povratio identitet i izgled mjesta, a da se unutar tih volumena gradi na suvremen način, pojasnio je Baletić.

Potpredsjednica HGK za graditeljstvo i promet Mirjana Čagalj ustvrdila je da se s kapacitetima hrvatske građevinske industrije i domaće industrije montažnih elemenata može zadovoljiti obnova i Zagreba i Sisačko-moslavačke županije.

Iznijela je i procjenu o kapacitetu domaće građevinske industrije od oko sedam tisuća kuća na godinu. "Ali uzmimo da rade s pola kapaciteta, dvije ili tri tisuće kuća, ovisno i od toga hoće li imati i drugih poslova", rekla je Čagalj, ustvrdivši da je obnova prilika za domaću građevinsku industriju i gospodarstvo.

Video: Davor Puklavec/Pixsell

Odgovarajući na novinarska pitanja kako za obnovu na području Siska ostaje imovinski cenzus te očekuje li oko prijedloga izmjena zakona o obnovi amandman HDZ-ovog zastupnika Ivana Celjaka, Horvat je odgovorio kako ne očekuje takav amandman. "Ne očekujem amandman, mislim da smo neke nedoumice koje su bile kroz iščitavanje zakona pojasnili odnosno svima koji su pročitali zakon i koji su se upustili u konstruktivni dijalog sa željom i namjerom da da zakon unaprijedi. Oni koji su politizirali, oni su zašutjeli i neka tako i ostane", rekao je Horvat.

Sabor bi sutra trebao raspravljati o prijedlogu da se Zakon o obnovi od potresa na području Zagreba te Krapinsko-zagorske i Zagrebačke županije proširi i na područje Sisačko-moslavačke i Karlovačke županije koje su teško stradale u razornom potresu od 29. prosinca.

Na ponovljene novinarske upite oko obnove na području Siska, ministar je ponovio kako članci 5., 6. i 7. tog prijedloga definiraju princip financiranja obnove - netko tko živi u Sisku, a po članku 6. nije oslobođen temeljem dohodovnog ili socijalnog cenzusa, ili kategorije invaliditeta - ulazi u segment financiranja obnove s 20 posto. Nema li ta sredstva u tom će slučaju država pokriti njegov trošak, kao što će pokriti i trošak županije ako ne postoji financijski kapacitet same županije. Ali će u jednom tenutku staviti zabilježbu na hipoteku tih 20 posto tako da, bude li se nekretnina koja je obnovljena prodavala, može ta sredstva nadoknaditi, rekao je Horvat.

Nije htio komentirati današnje primjedbe sisačke gradonačelnice Kristine Ikić Baniček da Sisak smatra samo 80 posto hrvatskim. "Korespodenciju s gradonačelnicom sam završio kroz medije jučer i tako će i ostati", tek je kratko rekao.

Horvat je najavio i da će idućih dana biti napravljena grafička uputa, priručnik kako bi se građanima dodatno pojasnilo ispunjavanje zahtjeva i dokumentacije, posebice dokumentacije koju treba priložiti zahtjevima za obnovu. Kroz tu će se uputu, kaže, građanima dati jasan dijagram toga što su dužni prikupiti i koji je to minimalni nužni set dokumenata, a kroz nekoliko će dana, kada se doradi aplikacija eObnova, zahtjeve moći podnositi i elektroničkim putem.

Upitan kada se mogu očekivati natječaji za obnovu na području Zagreba, Horvat je objasnio kako se tri javna poziva koja će biti predmet angažmana 5,1 milijardi kuna koje je Europska komisija odobrila Hrvatskoj u segmentu cjelovite obnove pokrivati i segment kulturne baštine, školstva i zdravstva te se trenutno prilagođavaju i za potrebe Sisačko-moslavačke i Karlovačke županije

Kada se program mjera, kao provedbeni akt, uskladi sa zakonom, a za to je potrebno sedam dana nakon objave zakona u Narodnim novinama imat ćemo i svu formalno-pravnu situaciju riješenu kako bi mogli ići s javnim pozivima. Isto tako, Fond za obnovu i Središnji državni ured za obnovu i stambeno zbrinjavanje u segmentu obnove privatnih objekata raspisat će natječaje za ugovaranje projektanata, revidenata, tehničko-financijske kontrole i ovlaštenih inženjera koji će provoditi nadzor, rekao je Horvat.