„Nismo nerealni optimisti, pričekat ćemo 9 mjesec. Mi smo svakako u izbornoj godini, nije bitno kad su izbori, nego da epidemiološki uvjeti budu dobri i da se izbori održe“, rekao je Horvat na N1.

Prisjetio se kako je u ovom mandatu imao izazov AGROKOR-a, Petrokemije, brodogradnje, Đure Đakovića i kako ih je, pohvalio se, sve premostio.

„Korona je specifična situacija, svi smo u istim problemima, a mi smo se najbolje othrvali u Europi. Siguran sam da ćemo uz ovih 7, 8 ili 9 posto projekcije pada i određeni broj sačuvanih radnih mjesta i firmi kroz akcelerator i europskog novca, stvoriti dobre pretpostavke da se brže oporavljamo“, rekao je Horvat.

Priznao je da turistička sezona neće biti onakva na kakvu smo navikli, ali naglasio kako su i drugi u sličnoj situaciji te ponovio kako ćemo se mi brže vraćati.

„Puno je nepoznanica, prerano je za paušalne zaključke, na kraju godine ćemo zbrajati učinke“, zaključio je.

Horvat nije do kraja jasno odgovorio na pitanje kako će, kao tehnička vlada isplaćivati potpore gospodarstvu, pogotovo oduži li se proces sastavljanja nove Vlade.

„Mi imamo legitimitet za sve što je u proračunu, imamo i europskog novca, a tražimo jeftine instrumente za zaduživanje. Mjere su 3 plus 3 mjeseca, druga tri mjeseca možda pod drugačijim okolnostima, možda pod strožim pravilima“, rekao je Horvat i dodao da će likvidnosti biti kroz HAMAG BICRO I HBOR.

„Bit će vjerojatno poteškoća, ali uvijek govorim, moramo biti i odgovorni i oprezni i pažljivi“, rekao je i dodao da je i dalje optimist.

„Ja sam siguran da ćemo imati cjepivo do kraja godine, dogodine će ići i novi investicijski ciklus, novi optimizam, imat ćemo gospodarski rast, a sezona 2021. će biti puno bolja“, zaključio je i složio se s očekivanjima o padu od 9 posto, a možda i koji postotni bod više u ovoj godini.

Na pitanje zašto financijska sredstava za pomoć u isplati plaća za travanj još nisu isplaćena, rekao je da će biti do kraja mjeseca.

„Počinju isplate za četvrti mjesec, radi se i na monitoringu da oni koji žele zloupotrijebiti, da ih spriječimo. Bit će modifikacija mjera i kontrole će biti i kod plaća i kod kredita“, najavio je, dok je za otpuštanja radnika rekao da je cilj bio zadržati ih.

„Dok su korisnici vladinih mjera svi su potpisali izjavu da neće otpuštati. Dali smo im povjerenje, kontrolu ćemo uskoro predstaviti hrvatskoj javnosti, i kroz aktivnosti porezne uprave, nećemo dozvoliti da se kompromitira povjerenje“, rekao je Horvat koji ipak priznaje da se radnike može otpuštati kad mjere isteknu.

„Ali ja ne želim donositi takve zaključke, hrvatsko gospodarstvo se vraća u normalno funkcioniranje i dozvoljava rad u svim sektorima“, kazao je i poručio da će na pitanja o stanju u turizmu odgovarati kolega Cappelli.

Ponovio je da nema mjesta za isplatu dividendi te kolege zamolio za solidarnost zbog održanja likvidnosti dok država dijeli proračunski novac „šakom i kapom“ za spas gospodarstva.

„Ako molba ne upali, oni koji su varali, morat će taj novac vratiti“, ustvrdio je.

Potvrdio je da je HAMAG BICRO primio 5 200 zahtjeva za kreditima, od kojih je obrađeno više od tisuću, a kada je riječ o smanjivanju parafiskalnih davanja, rekao je da treba učiniti razliku između parafiskalnih nameta i neporeznih davanja.

„91 posto je neporeznih davanja, parafiskalnih 9 posto. Iznose 8,7 milijardi, a milijardu smo već rasteretili“, rekao je Horvat i dodao da obvezno članstvo u komorama ipak nije na stolu.

„Ukinuli obvezu do druge navršene godine obrta ili poduzeća, komorski sustav treba vremena za transformaciju, ali i to vrijeme dolazi. Teško da je to obećanje za drugi mandat, ali sigurno će Ministarstvo gospodarstva ići dalje s planom rasterećenja.

Na kraju je odgovarao i na pitanja o neradnoj nedjelji. Za trenutnu situaciju rekao je da je plod epidemiološke odluke, no za nakon izbora, ima spreman plan.

„Mi smo snimali fiskalne pojave tokom 2019, nedjelja je trgovinski najneaktivniji dan. U normalno vrijeme kad ne bude prijetnji virusa, vrijeme je da reguliramo rad nedjeljom i blagdanima uz visok stupanj konsenzusa HUP-a i sindikata. U prijedlogu Zakona, 12 do 14 nedjelja mogle bi biti radne, ostalo slobodne. Ali ne želimo to sada kompromitirati u izborno vrijeme, treba nam visoka faza konsenzusa, nakon izbora bit će zakon brzo u javnoj raspravi“, najavio je, a za moguće otkaza u tom sektoru zbog neradnih nedjelja, rekao da se odnose na mali broj trgovina.