Bilo bi dobro sagledati promjene koje su donijela ta dva nebodera, pozitivne i negativne posljedice i na tim iskustvima vidjeti što i kako dalje, rekla je Mrak Taritaš otvarajući poslovno-stručni simpozij "Zagrebački neboderi" na kojem se okupilo više od 200 arhitekata, građevinara, investitora, gradskih i državnih dužnosnika, odvjetnika i ostalih sudionika u projektima razvoja komercijalnih nekretnina.

Ministrica je temu otvorila s nekoliko pitanja i pravila koja bi trebalo razmotriti kada je riječ o gradnji nebodera - treba li graditi stanove iznad osmog kata i penthouse, te što neboder znači za sliku grada i njegovo planiranje, kao i za gospodarsku sliku zemlje.

Osim Hoto business towera i Eurotowera, nakon Domovinskog rata u Zagrebu su izgrađeni još i Zagrebtower i Almeria. Sve do 2006. Zagrepčanka je bila najviši neboder u Hrvatskoj, kada ju je nadvisio Eurotower sa svojih 97 metara. Zagrepčanka i dalje drži rekord za ured na najvišem katu, a Eurotower ju nadvisuje samo mašinerijom i ukrasnim vršnim staklom.

Pročelnik Gradskog zavoda za prostorno uređenje Ivica Fanjek ocijenio je važnim da neboder nije vezan za jednu ulicu nego za cijelo naselje i napomenuo da u Zagrebu ima 246 zgrada viših od devet katova.

"Prema Generalnom urbanističkom planu (GUP) Grada Zagreba obveza nam je izraditi studiju poželjnog rasporeda objekata viših od devet etaža i njihovog odnosa prema slici grada", rekao je Fanjek podsjetivši da su u tijeku treće izmjene GUP-a iz 2007. U Gradskom zavodu su otvoreni za primanje inicijativa, kaže Fanjek napominjući da tema nebodera, koji mogu doseći najviše 100 metara, nije nikad bila glavna tema GUP-a.

O pravilima gradnje nebodera govorio je i profesor na zagrebačkom Arhitektonskom fakultetu Marijan Hržić koji je i sam projektirao dva nebodera: Cibonin toranj koji je, kao jedan od simbola Zagreba, stavljen na poštansku marku, te Eurotower.

Na simpoziju, koji se održava u Svjetskom tjednu zelene gradnje od 16. do 20. rujna, bilo je riječi i o održivoj i zelenoj gradnji u projektima razvoja nebodera, ovojnicama zagrebačkih nebodera i primjenjenim niskoenergetskim rješenjima klimatizacije u neboderima.