Iako su proteklih mjeseci udruge koje prate suđenja za ratne zločine, kako kažu, zabilježile nekoliko pozitivnih aspekata, najnovija presuda Vrhovnog suda Mihajlu Hrastovu za zločin na Koranskom mostu pokazala je slabosti hrvatskog pravosuđa
Zoran Pusić, predsjednik Građanskog odbora za ljudska prava, istaknuo je niz nelogičnosti. Prvo je naveo činjenicu da je Vrhovni sud Hrastovu kao olakotnu okolnost na suđenju za ubojstvo 13 srpskih paravojnika 1991. uzeo činjenicu da mu se sudi već 20 godina. Pita se također zašto je Upravni sud zbog formalnog propusta srušio prethodnu presudu Vrhovnog suda po kojoj je Hrastov dobio osam godina zatvora.
No najindikativnija je, kaže Pusić, činjenica da trojica preživjelih spominju da su na njih pucale tri osobe, ne samo Hrastov. 'DORH nije pokazao interes da se optužnica proširi, kao što nije pokušao dokazati tko su nalogodavci zločina', kaže Pusić.
'Morate biti komandos da u mraku sam ubijete 13 ljudi', komentirala je pak Veselinka Katratović, prateći suđenje u ime udruga. Uz to je dodala da se tijekom suđenja izgubila priča o žrtvama i da su se zanemarila svjedočanstva preživjelih o trojici izvršitelja.
Pusić je dodao da činjenica da je Hrastov na karlovačkom sudu tri puta oslobađan, da bi ga isto toliko puta Vrhovni sud osudio, pokazuje neurozu u hrvatskom pravosuđu. To je, smatra, počelo otpuštanjem nepotkupljivih ljudi.
Udruge su pak zadovoljne, kako stoji u njihovom izvješću za razdoblje od svibnja do kolovoza ove godine, započinjanjem ili nastavkom suđenja za zločine za koje, kažu, godinama nije postojala volja za procesuiranje, poput zločina u Sisku, Pakračkoj Poljani ili pak u Kerestincu.
Ističu i negativne pojave poput odbacivanja nekoliko postupaka protiv pripadnika srpskih postrojbi zbog neosnovanosti optužbi, što, kažu, pokazuje da sudovi i državna odvjetništva u manjim sredinama 'često nisu postupali na razini kompetencije potrebne za nepristrano procesuiranje svih počinitelja'.
Uz to su istaknuli nužnost bolje suradnje hrvatskih i srpskih pravosudnih tijela s obzirom na to da je DORH dostavio Srbiji podatke i dokaze u 31 predmetu protiv 56 osoba koje se nalaze u Srbiji i imaju srpsko državljanstvo, a do sada ih je u Beogradu osuđeno tek 14.
'Hrvatska ima za Merčepovu obranu i obranu generala, ali nema za žrtve'
Također kažu da je nedopustivo to da Ministarstvo unutarnjih poslova plaća obranu Tomislavu Merčepu, i to u iznosu od 389 tisuća kuna 2011. i 2012. U MUP-u kažu da je člankom 98. Zakona o policijskim poslovima i ovlastima propisano da policijski službenik ima pravo na osiguranje pravne pomoći na teret MUP-a kada se protiv njega pokrene postupak zbog uporabe sredstava prisile i drugih radnji u obavljanju policijskog posla, čak i u slučaju da je prestao njegov radni odnos u MUP-u.
U isto vrijeme spominju iznos koji RH plaća za obranu generala u Haagu, tvrdeći da u isto vrijeme obitelji ubijenih godinama traže od Vlade da otpiše parnične troškove onima koji nisu uspjeli ostvariti naknadu za pretrpljene duševne boli.