Saborski zastupnik Silvano Hrelja (HSU) osudio je u srijedu način na koji su privedeni osumnjičenici u akciji Uljanik, poručivši da ih nije trebalo tako uhititi hapsiti, nego pozvati na obavijesni razgovor
"Atraktivna akcija hapšenja sa 100 policajaca, 25 po svakom uhićenom, ni to nije trebalo, trebalo ih je pozvati na obavijesni razgovor, poznajem te ljude, jer su ratnih godina, neki od njih bili u Uljaniku, sami bi se javili", izjavio je Hrelja u Hrvatskom saboru u vremenu rezerviranom za slobodne teme. Ustvrdivši da su "velike rupe u scenariju uhićenja", zastupnik HSU-a se upitao čemu sve to treba?
"Traži se rješenje, a dobivamo Pedra", izjavio je Hrelja, koji smatra da će radnici i sindikati dobiti tek sitnu zadovoljštinu, umjesto očuvanja egzistencije, nude im se uhićenja. "Oni trebaju plaću, trebaju jesti", kazao je. Naveo je kako je jučerašnji dan bio jedan od najtužnijih u 163 godine Uljanika.
Osramoćeni su svi časni Uljanikovci, ocijenio je Hrelja, napominjući kako je i sam radio 14 godina u Uljaniku, pa i četiri ratne godine za Domovinskog rata. Nakon svega, dolazimo u situaciju da u slobodnoj Hrvatskoj imamo radnike Uljanika koji sedam mjeseci nisu primili plaću, a tri mjeseca nikakvu plaću, a za ratnog bombardiranja u 2. svjetskom ratu dobivali su bonove za hranu, kazao je Hrelja, upitavši se zašto im Vlada sada ne da bonove za hranu? Hrelja je upitao i tko je odgovarao za aferu Brodosplit u kojemu je, rekao je, "progutano" 11 milijardi kuna ili postoje različiti aršini prema različitim krajevima u Hrvatskoj .
"Ljudi, ne ide to tako, odgovornost je osobna stvar, ali nije jednosmjerna ulica. Ovdje su oni koji su davali šakom i kapom bez provjere, bez upravljanja, sjedili su u nadzornim odborima, odobrili su ovakvu vrstu privatizacije, hoće li netko od njih odgovarati ili će ova priča završiti na 12 menadžera, među kojima su tri moja umirovljenika od kojih je jedan izrazio želju postati članom HSU-a", kazao je Hrelja. Što se tiče brodogradnje, poručio je da ne traži daljnje davanje novca poreznih obveznika, pa pozvao da se ugledamo na njemačku, francusku, talijansku brodogradnju.
Strenja: IDS je najodgovorniji za Uljanik
Uhićenje direktora Uljanika i 3. maja pozdravila je i Mostova Ines Strenja, koja smatra da iza svega stoji politika i pritom upire prst u IDS.
'IDS je politički najodgovorniji bez obzira na to što su Vlade te koje su upumpavale ogroman novac i nisu kontrolirale, oni su to smatrali svojim lenom. I bez obzira na to što kažu da nijedan od visokopozicioniranih zaposlenika nije imao člansku iskaznicu IDS-a, zna se kako se kadroviralo, što kažu i sami Istrijani', poručila je Strenja.
Mostova zastupnica bila je među prvima koji su u Saboru upozoravali na tešku situaciju u Uljanik grupi. 'Još u studenom 2017. godine ministrici Dalić postavila sam pitanje o dubiozama jer je postala opravdana sumnja da će se dogoditi sličan scenarij kao i s Agrokorom, a ona je tada rekla da je zatražen proračunski nadzor nakon nalaza Državne revizije za 2016. koji je pokazao netransparentna trošenja sredstava koja su bila predviđena za restrukturiranje. I tu je sve stalo. U par navrata sam otvarala ta pitanja, sindikat je cijelo ovo vrijeme stavljao u žižu javnosti koliko je novca izvučeno iz 3. maja, a sada imamo scenarij koji je IDS najavio još 2000-ih, a to je nekretninski biznis, kako je Ivan Jakovčić planirao, izgradnja velikih turističkih kompleksa na mjestu Uljanika. Bez obzira na to kako je ovo završilo, što Danko Končar na kraju nije ušao u cijelu priču, scenarij je završio onako kako su oni željeli. Uljanik će, na žalost, očito morati zatvoriti svoja vrata', kaže Strenja.
Nešto više optimizma ima za 3. maj. 'Za 3. maj još uvijek ima nade, riječ je o firmi koja je mogla opstati i koja je hranila desetke i desetke tisuća građana moga grada i koje je mogla opstati novcem predviđenim za restrukturiranje da nije bio izvučen u Uljanik. Netko je za to odgovoran, odgovorna je i država koja je trebala to kontrolirati, ali su odgovorni i oni koji su rekli da nikada ništa u Istru nije uloženo, a država je utukla desetke i desetke milijardi u Uljanik. Nadam se da do stečaja neće doći jer 3. maj ima i kapaciteta i ljudi i volje da krene još jednom, ali uz potporu države jer možemo zadržati zdravo brodogradilište u hrvatskim rukama. Stečaj je najgora opcija', kaže Strenja.
Maras: Uhićenja u Uljaniku su HDZ-ova predstava
'Na uhićenja u Uljaniku gledam kao na HDZ-ovu predstavu. Očito trebaju ispriku da Uljanik i 3. maj pošalju u stečaj. Ova je predstava napravljena kako bi HDZ mogao tu priču na miru zatvoriti i pokazati da se oni bore protiv kriminala kao da ljudi u Hrvatskoj zaboravljaju da je od 29 godina HDZ na vlasti 21 godinu. Ne mogu nikoga zavarati, ovakav koncept brodogradnje je njihovo čedo. Vjerujem da ova uhićenja nisu slučajna, sigurno se radilo o koordiranoj akciji kako bi se zaokupila pažnja i kako bi se ova priča, koja će na kraju ići na štetu radnika što će HDZ očito napraviti, jednostavno pokrila. Njima je to trebalo isključivo radi PR-a jer su danas naslovnice pune toga, a ne problema koje opterećuju HDZ', smatra SDP-ov Gordan Maras.
Uvjeren je da u priči i IDS ima svoje zasluge, a na činjenicu da je i Milanovićeva Vlada u kojoj je i Maras sjedio kao ministar davala jamstva za brodogradnju, odgovara: 'HNS-ovci Ivan Vrdoljak i Predrag Štromar bili su odgovorni restrukturiranje brodogradilišta, dakle, oni su ti koji su trebali nadzirati taj posao i njima su slani izvještaji.'
Upitan je li on za opciju stečaja ili restrukturiranja, poručuje: 'Što se tiče pitanja treba li stečaj ili restrukturiranje, ja bih išao za onim rješenjem koje štiti više radnih mjesta. To su odgovori koje mora dati Vlada, a ja se zalažem da se sva radna mjesta u Uljaniku i 3. maju zaštite. No, s obzirom da se je riječ o nesposobnoj Vladi i da se rade predstave za javnost, evidentno je da Andrej Plenković želi stečaj.'
Čuraj: Država je kao najveći pojedinačni vlasnik trebala znati što se događa
Na prozivke Vrdoljaka odgovorio je HNS-ov Stjepan Čuraj. 'Nisam čuo nikakvo prozivanje Ivana Vrdoljaka niti vidim bilo kakvu poveznicu. U ono vrijeme se riješio problem brodogradnje u smislu da više nije bio na teret proračuna i to je jedna od ključnih stvari koja je bila na dnevnom redu ondašnje koalicijske Vlade. Što se tiče ovih sadašnjih, očigledno da od onda, u zadnjih četiri do pet godina, stvari nisu išle baš najbolje i treba istražiti kako i zašto, a prije svega treba odgovoriti može li to sutra uopće biti moguće. Država je kao najveći pojedinačni vlasnik trebala znati što se događa, ali očito nije dovoljno. Očigledno je bilo određenih malverzacija, što će, vjerujem, istrage i sudski procesi. Nadam se da će ovo dobiti epilog i da nikada više nikome u Hrvatskoj neće pasti na pamet da bilo što radi, pogotovo negdje gdje je uključena država i javni novac da jednom više to zatvorimo', poručuje Čuraj.
Na pitanje za koju je opciju stečaj ili restrukturiranje, kaže: 'Jedino što je važno je da rješenje bude takvo da brodogradnja bude održiva. Ako nema profitabilnosti i dugoročne održivosti, onda je sigurno da tome nema spasa. Ako će 3,6 milijardi kuna jamstava, koje se sada spominju, značiti da nikada više neće trebati dati novac iz proračuna, onda možemo razgovarati o restrukturiranju. Ako je to moguće onda 'da' restrukturiranju, ako ne, onda stečaj jer ako govorimo o gašenju požara da bi se on opet pojavio za godinu dana, onda to nema smisla'.
Sponza: Ako padne Uljanik, mrtva je i sva brodogradnja u Hrvatskoj
IDS-ov Giovanni Sponza kaže kako je njegova stranka prva pozvala institucije da istraže što se događalo u uljaniku. smatra da su jučerašnja uhićenja zakašnjela reakcija.
Komentirao je i kritike koje su došle na račun IDS-a. 'Što se tiče odgovornosti IDS-a, tko je ikada u Hrvatskoj prozvao ijednu jedinicu lokalne samouprave za odgovornost u jednoj firmi? Nikada nikoga, osim u ovom slučaju IDS. Onaj tko je u državi jedino i isključivo zadužen za nadzor i kontrolu poslovanja je država. Država to nije nikada činila pa ni ovaj sastav Vlade', poručio je Spozna.
'Ne znam o kojem je konkretnom nekretninskom biznisu riječ. Mi smo cijelo vrijeme govorili da se istraži sve vezano za poslovanje i pronađe održiv, dugoročan model jer brodogradnja ima šansu ako se uvede reda, što mora raditi država uz sposobnu upravu. Odluka je na predsjedniku Vlade, a ja očekujem državničku odluku temeljenu na viziji i odgovornosti, uz promišljanje o dugoročnim efektima. Očekujem pozitivnu odluku i za Uljanik i za 3. maj i za spas ukupne brodogradnje. Ako padne Uljanik, propala je i mrtva sva brodogradnja u Hrvatskoj', zaključuje Sponza.
Uhićeni osumnjičeni da su oštetili brodogradilišta i državni proračun za više od 1,2 milijarde kuna
Dvanaestoricu jučer uhićenih u akciji Uljanik policija sumnjiči za kaznena djela zlouporabe povjerenja u gospodarskom poslovanju i jednu subvencijsku prijevaru kojima su oštetili brodogradilišta i državni proračun za više od 1,2 milijarde kuna.
Iz MUP-a su u utorak naveli da policija od rujna 2018. provodi "kompleksno kriminalističko istraživanje međusobnog poslovanja trgovačkih društava koja posluju unutar grupe poduzeća iz Pule, a kojoj pripada i brodogradilište u Rijeci te poslovanja društava iz navedene grupe poduzeća s drugim poslovnim subjektima izvan grupe".
Materijalnu štetu izazvanu tim kaznenim djelima policija procjenjuje na preko 1,2 milijarde kuna.
U akciji Uljanik su privedeni bivši predsjednik Uprave Uljanik grupe Gianni Rossanda, bivši predsjednik Uprave Uljanik grupe Anton Brajković, bivši članovi Uprave Marinko Brgić i Veljko Grbac, predsjednik Uprave 3. maja Maksimilijan Percan, direktor Uljanik plovidbe Dragutin Pavletić, direktor Uljanik Shipmanagmenta Darko Šorc, bivši direktor Uljanik Brodogradilišta Silvan Kranjc, direktor Uljanik Pomorstva za usluge Elvis Pahljina, bivši direktor Uljanik Brodogradilišta Eduard Milovan, te bivši direktori 3. maja Zdravko Pliško i Domagoj Klarić.