'Povodom Dana Europe našim umirovljenicima, ali i građanima s niskim primanjima, u saborsku proceduru po hitnom postupku upućujem prijedlog dopuna i izmjena Zakona o dobrovoljnom zdravstvenom osiguranju. Riječ je o povećanju cenzusa koji se nije mijenjao od 2004. godine, s 1516 na 1830 kuna po članu obitelji te povećanju cenzusa od 1939 na 2340 kuna za osobe koje žive kao samci', pojasnio je prijedlog Hrelja.

Istaknuo je da je ministar rada Marko Pavić obećao riješiti ovo u rujnu prošle godine, kada je zbog usklađivanja mirovina više tisuća umirovljenika prešlo prihodovni cenzus i dobilo dodatni trošak jer su se morali zdravstveno osigurati ako su željeli imti dostupnu zdravstvenu zaštitu.

'Od Pavićevih obećanja, koje je više puta najavio, nema ništa, za što sam ga desetak puta prozivao sa saborske govornice zbog čega nije bilo druge nego prijedlog uputiti u saborsku proceduru', kazao je Hrelja.

Dodao je i da prijedlog zakona sadrži odredbu da bi se ubuduće svakog 1. siječnja usklađivali cenzusi s 50 posto rasta plaća jer, pojašnjava, ovo što smo sada predložili je točno 50 posto rasta plaća od 2004. do 2018. godine.

'Ovo smatramo izuzetnim institutom u zaštiti od siromaštva velikog broja građana', kazao je, ilustriravši navode računicom po kojoj osoba koja ima 2000 kuna mirovinu, kada plati dopunsko zdravstveno osiguranje od 840 kuna i RTV-pretplatu od 960 kuna, za život joj tijekom godine ostane 11 mirovina i 200 kuna.

Usto, ovi cenzusi su podložni za svaki primitak koji dobiju iz jedinica lokalne samouprave, poput socijalne pomoći, božićnice, uskrsnice tako da je nedopustivo da se cenzus nije mijenjao već 15 godina, smatra Hrelja.

Za proračun bi to u ovoj godini bio dodatni trošak od 50, a u sljedećoj 100 milijuna kuna, no, kako se to tiče više od 200 tisuća građana, smatramo jako opravdanim predložiti ovaj zakon, zaključio je čelnik HSU-a.

Potpise za hitni postupak prikupio je od stranaka članica Amsterdamske koalicija te Kluba nezavisnih zastupnika.