Dan sjećanja na žrtve Holokausta obilježava se u nedjelju 27. siječnja, kada je i godišnjica oslobađanja koncentracijskog logora u Auschwitzu, koji je 1945. oslobodila sovjetska Crvena armija. Procjenjuje se da je šest milijuna Židova ubijeno u genocidu koji je nad njima počinio nacistički režim. U nekoliko europskih zemalja negiranje Holokausta kazneno je djelo.

Predsjednik Europske komisije Jean-Claude Juncker tim povodom je kazao da ga žalosti činjenica da gotovo 40 posto Židova razmatra odlazak iz Europe, u kojoj je negiranje Holokausta i dalje prisutno.

'Svaki treći Europljanin tvrdi da 'vrlo malo' zna o Holokaustu, a svaki dvadeseti za njega nikad nije čuo. Neznanje je opasno. Zbog prolaska vremena sjećanja blijede, a naša je moralna obveza više nego ikad da zadržimo ta sjećanja. Ne možemo promijeniti povijest, ali se možemo pobrinuti da budući naraštaji nikad više ne dožive te neviđene strahote. Nećemo tolerirati nikakav oblik antisemitizma – ni svakodnevne govore mržnje na internetu i izvan njega ni fizičke napade', kazao je Juncker u petak.

Dio istraživanja Eurobarometra o percepciji antisemitizma u našoj zemlji proveden je između 5. i 16. prosinca 2018. godine metodom osobnog intervjua na 1010 ispitanika.

Na pitanje smatraju li da je antisemitizam problem u Hrvatskoj 28 posto ispitanika odgovorilo je negativno unatoč tome što već tri godine zaredom predstavnici židovske zajednice u Hrvatskoj odbijaju prisustvovati državnoj komemoraciji u Jasenovcu zbog načina na koji Vlada tretira ustaški pozdrav 'za dom spremni'. Tu se Hrvatska nalazi dosta ispod prosjeka Europske unije, u kojoj čak 50 posto stanovništva, ili svaki drugi građanin, smatra da postoji problem antisemitizma.

>>> Bojkot državne komemoracije u Jasenovcu treću godinu zaredom, a evo kako je i zašto sve počelo

>>> HRT za gosta pozvao čovjeka koji negira zločine u Jasenovcu, a onda se od njega ogradio

>>> Sedlar šokiran izvješćem SAD-a: Nisam negirao ustaške zločine, očekujem ispriku

Predsjednik Židovske općine Zagreb Ognjen Kraus kazao je u petak da je vrijeme da skinemo ljagu koja godinama stoji nad Hrvatskom, a zbog nekolicine ljudi koji to rade na štetu Hrvatske... 'Nadam se da je ovo dobar korak da ove godine bude jedna kolona u Jasenovcu', kazao je Kraus, pohvalivši molitvu zagrebačkog nadbiskupa, kardinala Josipa Bozanića. Kardinal je u četvrtak u povodu Međunarodnog dana sjećanja na žrtve Holokausta ispred zagrebačke katedrale na molitveno-komemorativnom susretu u organizaciji Zagrebačke nadbiskupije i Židovskog informativno-obrazovnog centra Hatikva kazao da trebamo dati posebnu pozornost onome što se događalo u našoj sredini, u Hrvatskoj, bez ikakve zadrške ističući istinu o strahotama Jasenovca i drugih logora, stratišta nevinih ljudi.

U istraživanju Eurobarometra na pitanje smatraju li da se antisemitizam u Hrvatskoj u posljednjih pet godina povećao, ostao nepromijenjen ili smanjio tek 13 posto ispitanika smatra da se povećao. Prosjek za EU je 36 posto.

Dalje u istraživanju postavljena su i neka preciznija pitanja.

Tako na pitanje je li poricanje genocida na Židovima, odnosno Holokausta, u Hrvatskoj problem ili ne - 37 posto ispitanika je odgovorilo potvrdno, a 58 posto njih smatra da takav problem kod nas ne postoji. Kada je riječ o političkim preferencijama ispitanika, onda osobe koje naginju ljevici u 48 posto slučajeva smatraju da postoji problem poricanja genocida u Hrvatskoj, simpatizeri desnice u 36 posto slučajeva percipiraju postojanje takvog problema, a najmanje simpatizera političkih opcija centra, njih 31 posto, odgovorilo je pozitivno na ovo pitanje.

Također, svega 34 posto Hrvata smatra da postoji problem antisemitizma na internetu i društvenim mrežama. Sličan postotak, između 27 i 30 posto ispitanika, smatra da u Hrvatskoj postoji problem u iskazivanju neprijateljstva prema Židovima na ulici ili drugim javnim mjestima, da im se oskvrnjuju groblja te da se pripadnici te zajednice fizički napadaju, kao i da postoji antisemitizam u školama, na sveučilištu, u političkom životu i u medijima.

U dijelu istraživanja koje se odnosi na znanje i obrazovanje 31 posto ispitanika smatra se dobro informiranima o povijesti, običajima i praksama Židova, što je više od prosjeka Europske unije, u kojoj se 27 posto građana smatra dobro informiranima o povijesti, običajima i praksama Židova.

Na pitanje smatraju li da se u školama dovoljno uči o Holokaustu, 41 posto Hrvata odgovorilo je potvrdno dok ih 49 posto smatra da se ipak uči nedovoljno. Na razini EU-a da se ne uči dovoljno o Holokaustu smatra 42 posto ispitanika.

Ako se promatra politička orijentacija ispitanika, onda 52 posto simpatizera političkih opcija centra smatra da se u školama ne uči dovoljno o Holokaustu, ali i 49 posto onih koji se smatraju politički desno naspram 45 posto ljevičara.

I, na kraju, 32 posto Hrvata smatra da sukobi na Bliskom istoku utječu na način na koji ljudi u našoj zemlji doživljavaju Židove, što je u velikom nesrazmjeru s europskim prosjekom. U EU čak 54 posto ispitanika smatra da su sukobi na Bliskom istoku ključni za percepciju Židova u njihovim zemljama. Ovdje je i izražena razlika na političkoj skali lijevo-desno te čak 46 posto osoba koje se u političkoj sferi svrstavaju lijevo smatraju ključnima sukobe na Bliskom istoku, a tek 28 posto simpatizera centra i desnice odgovara da je to ključno za percepciju Židova u Hrvatskoj.