Građani Srbije ocjenjuju da im je kvaliteta života lošija, no emotivno su snažniji i jednako optimistični kao građani Hrvatske, pokazala je usporedba Nacionalnog indeksa sreće u dvije države. Istraživanje Indeks sreće magazina Banka prvi je put uspoređivalo razinu osjećaja sreće u Hrvatskoj i Srbiji, a rezultati su pokazali da su građani Hrvatske prosječno sretniji i bogatiji od građana Srbije. Međutim, iako je u Srbiji materijalno bogatstvo mjereno društvenim bruto proizvodom gotovo triput manje nego u Hrvatskoj, njihova kvaliteta života i zadovoljstvo nisu toliko puta manji, pokazali su podaci Nacionalnog indeksa sreće magazina Banka, Hendala i Allianza
Kako ističe Banka.hr, iz podataka Eurostata i Svjetske banke već je na prvi pogled vidljivo da je u Hrvatskoj život bolji. Bruto društveni proizvod po stanovniku Hrvatske je skoro 14.000 USD, a u Srbiji niti 5400 USD, pa je Nacionalni indeks sreće u Hrvatskoj 63,3 boda, a u Srbiji 55,9 bodova.
Opća razina indeksa veća je u Hrvatskoj negoli u Srbiji i sve komponente u Hrvatskoj su bolje (osim jedne: zdravog ponašanja, ali razlika je zanemariva), a najizraženije razlike koje prelaze 10 bodova uočene su kod zadovoljstva trenutačnim životom i očekivanjima za dvije godine te pristupu osnovnim potrebama i ekološkom ponašanju, piše Banka.hr.
Gledajući po pojedinim komponentama, najnižu razinu u obje zemlje imaju dvije komponente - u Hrvatskoj je ekološko ponašanje (53,8 bodova) i zadovoljstvo trenutačnom životnom situacijom (55,2 boda) na najnižim razinama, kao i u Srbiji gdje je sadašnja situacija za čak 16,4 boda lošija od one u Hrvatskoj.
Hrvati i Srbi imaju prosječno iste nade i ista očekivanja. U članku Banka.hr-a ističe se: 'Očekivanja za sljedeće dvije godine pokazuju jednak pomak na gore (poboljšanje od 5,6 bodova) u odnosu na trenutačnu situaciju u obje države, iako je sadašnja životna situacija u Srbiji procijenjena značajno lošijom. Optimizam je dakle i kod jednih i drugih istog intenziteta.'
Emotivno stanje jedina je komponenta koja je gotovo jednaka u obje države, no zanimljivo je da ispitanici iz Srbije jače doživljavaju i pozitivne i negativne emocije.
Smijeh, poštovanje, užitak, sreća, zabrinutost, tuga, ljutnja, stres, ljubav i činjenje nečega novog i zanimljivog intenzivniji su kod susjeda, piše Banka.hr.
U Hrvatskoj su muškarci sretniji od žena, a u Srbiji su i muškarci i žene podjednako sretni. U Hrvatskoj zadovoljstvo opada s godinama, tako da je sreća silazna krivulja (što smo stariji, to smo nesretniji), dok u Srbiji sreća ima oblik slova U kao i u svijetu - najveća je kod najmlađih, opada sa srednjim godinama, ali onda opet raste.
Kad se ovi podaci usporede s podacima za zemlje EU i regije, vidi se da su Hrvatska i Srbija jedine zemlje u kojima opada broj stanovnika radne dobi.
Hrvatska i Srbija imaju najmanji udio mladih u stanovništvu - svega 15 posto stanovnika ispod 15 godina, u usporedbi s recimo 25 posto u Turskoj ili Albaniji.
Hrvatska i Srbija su i jedine zemlje čiji se broj stanovnika stalno smanjuje, razlika stope smrtnosti od stope rođenih u Srbiji je iznosila 4,6 posto na 1000 stanovnika, a u Hrvatskoj 1,7 posto.
