Hrvatske novinare građani ocjenjuju kao pismene, razumljive, no tendenciozne, sklone manipulaciji, senzacionalizmu i isticanju loših vijesti, rekla je danas na zagrebačkom Fakultetu političkih znanosti (FPZ) direktorica nezavisnog istraživačkog centra Media metar Vanesa Benković
Predstavila je rezultate opsežnog terenskog istraživanja 'Hrvatski novinari i mediji u očima građana: vjerodostojnost, povjerenje i utjecaj' koje je u povodu 47. godišnjice FPZ-a proveo Media metar na reprezentativnom uzorku od tisuću građana.
Govoreći o stupnju povjerenja u medije, Benković je istaknula da građani najviše vjeruju internetu, radiju i televiziji. Kada se izvještava o politici, najviše vjeruju radiju i internetu, a najmanje dnevnim novinama i televiziji. Usto, građani najveći stupanj povjerenja imaju prema svjetskim medijima, a lokalnim medijima vjeruju više nego u nacionalnim.
Gotovo polovica građana (48,6 posto) smatra da su mediji pod apsolutnom kontrolom vlasnika i izdavača, a 78 posto građana smatra da treba zabraniti medij koji objavi neistinu, rekla je Benković. Dodala je kako, po mišljenju građana (84,8 posto), novinari moraju biti stručno osposobljeni za svoj poziv. Također, građani od novinara najviše očekuju da budu kritičari nepravilnosti, da informiraju i budu savjetnici građana te čuvari demokracije, a najmanje žele da novinari budu pedagozi i odgajatelji.
Građani (69 posto) ocjenjuju i da mediji forsiraju pesimistične teme, a što je u suprotnosti s raširenim stajalištem da mediji forsiraju teme iz crne kronike, jer to navodno žele građani, kazala je Benković.
Istaknula je i kako istraživanje pokazuje da građani od institucija najviše vjeruju Crkvi, znanstvenicima, obrazovnim institucijama, vojsci i uglednim intelektualcima, a najmanje Vladi, Hrvatskom saboru i političkim strankama općenito.
Igor Kanižaj s FPZ-a rekao je da hrvatski građani izrazito konzumiraju medije dodavši da građani oko 400 minuta dnevno provedu uz medije. No u isto vrijeme pada gledanost televizije, a raste slušanost radija te svake godine (od 2004. do danas) sve više opada čitanost tiskanih medija.
Naglasio je da je u posljednjih 18 godina u medijima došlo do nekontroliranog procvata industrije, ali je istodobno osiromašen njihov sadržaj. Usto, mediji su istovremeno vizualno atraktivniji, ali je došlo do raslojavanja u profesiji i medijskog okrupnjavanja (postoje samo Styria i EPH). Kanižaj nedopustivim smatra i to da u Hrvatskoj ne postoji istraživanje toga kako novinari vide svoju profesiju.
