Vijeće Europe (VE) je najstarija europska međunarodna organizacija osnovana 5. svibnja 1949. godine u Londonu. Sjedište mu je u Strasbourgu u Francuskoj, a glavni zadaci jačanje demokracije i vladavine prava te zaštita ljudskih prava na europskom kontinentu.

Najvećim dostignućem Vijeća Europe smatra se Europska konvencija za zaštitu ljudskih prava i temeljnih sloboda usvojena 1950. godine, a na snagu je stupila 1953. godine. Konvencija utvrđuje listu prava i sloboda koje su države dužne svakome jamčiti.

Također, cilj Vijeća Europe je promovirati europsko jedinstvo njegujući suradnju na pravnim, kulturnim i društvenim pitanjima.

Vijeće Europe ne treba brkati s Europskim vijećem, tijelom koje utvrđuje opći politički smjer i prioritete Europske unije, a koje se sastoji od šefova država ili vlada država članica, predsjednika Europskog vijeća i predsjednika Europske komisije.

Važnost Vijeća Europe je u tome što su gotovo sve europske države članice ove organizacije, osim Bjelorusije, Vatikana i polupriznatog Kosova, te ono predstavlja najbolju multilateralnu platformu za rješavanje mogućih konflikata na kontinentu.

>>> Hrvatska od Vijeća Europe dobila bolni šamar, pitali smo pogođene skupine što o tome kažu

Šefica hrvatske diplomacije Marija Pejčinović Burić uoči preuzimanja predsjedanja najavila je da će prioriteti hrvatskog predsjedanja Vijećem Europe biti borba protiv korupcije, učinkovita zaštita prava nacionalnih manjina i ranjivih skupina, decentralizacija u kontekstu jačanja lokalne uprave i samouprave te zaštita kulturne baštine i kulturne rute.

Detaljan pregled aktivnosti tijekom hrvatskog predsjedanja Odborom ministara možete pogledati ovdje.

Da će Hrvatska morati prionuti poslu upravo na području zaštite manjina i kod kuće, govori izvještaj Vijeća Europe o našoj zemlji koji je koincidirao s preuzimanjem predsjedanja, u kojem se kritizira porast govora mržnje prema Srbima, Romima i pripadnicima LGBT zajednice.

Osim temeljnih načela, Vijeće Europe je vrlo aktivno u zaštiti zajedničke europske kulturne baštine. Djeluje i kao forum koji proučava i traži rješenja za čitav niz aktualnih društvenih problema kao što su socijalna isključenost, rasna, nacionalna i druga netrpeljivost, društvena integracija migranata, bioetička pitanja, terorizam, trgovina drogom, trgovina ljudima, nasilje nad ženama i drugi suvremeni problemi europskih društava.

Vijeće Europe danas obuhvaća više od 800 milijuna Europljana u 47 država članica.

Osnovalo ga je deset zapadnoeuropskih zemalja: Belgija, Danska, Francuska, Irska, Italija, Luksemburg, Nizozemska, Norveška, Švedska i Ujedinjeno Kraljevstvo.

U idućih 30 godina originalnim članicama pridružile su se još: Austrija, Cipar, Finska, Zapadna Njemačka, Grčka, Island, Lihtenštajn, Malta, Portugal, San Marino, Španjolska, Švicarska i Turska. S padom komunističkih režima na istoku kontinenta Vijeće Europe značajno širi članstvo.

Između 1990. do 2007. godine organizaciji se pridružuju: Albanija, Armenija, Azerbajdžan, Bosna i Hercegovina, Češka, Estonija, Gruzija, Mađarska, Latvija, Litva, Makedonija, Moldavija, Crna Gora, Poljska, Rumunjska, Srbija, Slovačka i Ukrajina. Na tom valu i kneževine Andora i Monako uključile su se u rad organizacije.

Vijeće Europe čine sljedeće ključne institucije: Odbor ministara – a u predsjedanju njime zemlje članice izmjenjuju se svakih šest mjeseci, Parlamentarna skupština (hrvatske članove možete pogledati ovdje), Europski sud za ljudska prava (hrvatski sudac je Ksenija Turković), Kongres lokalnih i regionalnih vlasti Europe te povjerenik za ljudska prava. Tajništvo VE-a ima oko 1800 službenika iz svih zemalja članica, a na čelu mu je glavni tajnik (trenutno tu dužnost obavlja Thorbjørn Jagland, koji je nedavno bio u posjetu Hrvatskoj). Parlamentarna skupština Vijeća Europe glavno je savjetodavno tijelo organizacije te okuplja zastupnike nacionalnih parlamenata država članica, djelujući tako kao 'demokratska savjest Europe'. Službeni jezici Vijeća Europe su engleski i francuski.

Završetkom hladnog rata Vijeće Europe se nametnulo kao glavni politički forum za trajni dijalog i suradnju sa zemljama istočne i srednje Europe koje su izabrale demokratski oblik upravljanja državom.

U cilju promicanja zaštite ljudskih prava osnivan je i jedinstveni stalni Europski sud za ljudska prava, a koji je počeo s djelovanjem 4. studenog 1998. godine i mjerodavan je za odlučivanje o pojedinačnim ili međudržavnim zahtjevima što se odnose na povredu temeljnih ljudskih prava i sloboda sadržanih u Europskoj konvenciji o ljudskim pravima.