Hrvatska je zajedno s Bugarskom, Ciprom i Rumunjskom dobila obrazloženo mišljenje zbog nepotpunog prenošenja direktive o presumpciji nevinosti.

Komisija poziva sve četiri zemlje da potpuno provedu pravila EU-a o jačanju presumpcije nevinosti i pravu na nazočnost na suđenju u kaznenim postupcima. Ta direktiva smatra se ključnim elementom europskog pravnog okvira o minimalnim zajedničkim standardima za pravedno suđenje kako bi se u dovoljnoj mjeri zaštitila prava osumnjičenih i optuženih osoba.

Ta direktiva također jača međusobno povjerenje u kaznene postupke zemalja članica, što omogućava lakše priznavanje presuda u kaznenim postupcima.

Komisija smatra da su Hrvatska i tri navedene zemlje samo djelomično prenijele tu direktivu u svoje zakonodavstvo, da nedostaju neke odredbe. Komisija je utvrdila nedostatke u vezi s prezentiranjem javnosti identiteta okrivljenih osoba, primjerice kada javna tijela u javnim izjavama osobu nazivaju krivom kao i dostupnost odgovarajućih mjera ako se to dogodi.

Postoje i praznine u tome kako osumnjičene i optužene osobe mogu biti nazočne na sudu, primjenom mjera fizičkog ograničavanja, navodi Komisija.

Sve četiri zemlje dobile su obrazloženo mišljenje na koje moraju odgovoriti u roku od dva mjeseca. Ako to propuste učiniti ili ako Komisija ne bude zadovoljna odgovorom, moguć je sljedeći korak u postupku, a to je pokretanje tužbe pred Sudom EU-a.

Vaučeri za otkazana putovanja

Hrvatska je zajedno s Litvom i Slovačkom dobila obrazloženo mišljenje i zbog direktive o putničkim paket aranžmanima.

Zbog pandemije covida 19, putnički paket aranžmani otkazani su. Prema direktivi EU-a, putnici imaju pravo na povrat novca koji su uplatili. Međutim, mnoge zemlje članice su za vrijeme pandemije donijele svoja nacionalna pravila po kojima su se umjesto novca putnicima davali vaučeri za otkazana putovanja ili se povrat novca odgađao znatno više od dvotjednog roka, koji je propisan direktivom.

Ta nacionalna pravila krše odredbe direktive i slabe povjerenje potrošača.

Komisija je u svibnju ove godine objavila preporuke državama članicama da vaučere učine atraktivnom alternativom povratu novca, ali da pri tom pravo na povrat ostaje neupitno.

U srpnju je Komisija pokrenula postupak protiv deset zemalja članica, a Hrvatska, Litva i Slovačka nisu promijenile svoja pravila pa se Komisija odlučila na drugi korak u postupku, upućivanjem obrazloženog mišljenja.

Sve tri zemlje - Hrvatska, Litva i Slovačka, dobile su dva mjeseca za odgovor.

Bugarska je zbog istog pitanja dobila službenu opomenu, što je prvi korak u pokretanju postupka.

Upravljanje radioaktivnim otpadom

Hrvatskoj, Austriji i Italiji Komisija je poslala službenu opomenu kojom ih upozorava da trebaju donijeti nacionalne programe za upravljanje radioaktivnim otpadom sukladno pravilima EU-a. Radioaktivni otpad nastaje u proizvodnji električne energije u nuklearnim elektranama te uporabom radioaktivnih materijala u medicinske, industrijske ili istraživačke svrhe.

Direktiva EU-a traži odgovorno i sigurno upravljanje istrošenim gorivom i radioaktivnim otpadom kako bi se zajamčila visoka razina sigurnosti i izbjeglo prebacivanje neopravdanog tereta na buduće generacije.

Između ostaloga, direktiva od država članica traži da izrade i provode nacionalne programe za upravljanje radioaktivnim otpadom i istrošenim gorivom na svom teritoriju. Države članice imale su rok do 23. kolovoza 2013. da u svoja zakonodavstva transponiraju direktivu, a do 23. kolovoza 2015. da izrade nacionalne programe za upravljanje radioaktivnim otpadom.

Sve tri zemlje, Austrija, Hrvatska te Italija imaju dva mjeseca za odgovor Komisiji.

Komisija, čija je zadaća pratiti i osiguravati punu provedbu europskih zakona u državama članicama, u svom listopadskom paketu zbog povrede prava Unije poslala je ukupno 62 službene opomene, 36 obrazloženih mišljenja i sedam tužbi pred Sudom EU-a.

Paket o povredama prava EU-a Komisija objavljuje jednom mjesečno, u zadnjem tjednu svakog mjeseca.