Protekla godina u cijeloj Hrvatskoj bila je ekstremno topla, a najvećim djelom i ekstremno kišna, osnovna je tvrdnja analize klimatskih anomalija Državnog hidrometeorološkog zavoda (DHMZ)
Tijekom 2014. godine temperature zraka bile su više od tridesetogodišnjeg prosjeka između 1.1 Celzijev stupanj u Komiži i čak 2.5 Celzijeva stupnja u Gospiću.
Ekstremno toplo godinu za godinom
Petu godinu zaredom, od kada su na portalu DHMZ dostupne ocjene, godišnja temperaturna odstupanja svrstana su u kategoriju ekstremno toplo, uz neka manja područja koja su označena nešto blažim kategorijama. Izuzetak je 2010. godina, tijekom koje je prekomjerna toplina ocijenjena nižim kategorijama, između normalne i vrlo tople.
Na specijalnim klimatološkim kartama, Hrvatska je iz godine u godinu označena crveno, što pokazuje najveći stupanj temperaturnih odstupanja. Ipak, ni jedne godine odstupanja nisu dosezala prošlogodišnji raspon od 2.5 Celzijevih stupnjeva.
Tri godine najveća odstupanja zabilježena su u Gospiću: 1 Celzijev stupanj 2010. godine, 1.6 Celzijevih stupnjeva 2013. i 2.5 Celzijeva stupnja 2014. godine. Inače, u Gospiću je 1963. godine izmjerena najniža temperatura zraka u Hrvatskoj, -28,9 Celzijevih stupnjeva.
Oborine raznolike
Prosječna godišnja količina oborine prošle je godine također 'potukla' sva izviješća u petogodišnjem nizu, s time da su iznadprosječne oborine tijekom 2014. zabilježene na svim analiziranim postajama u Hrvatskoj.
Količine oborine tijekom prošle godine kretale su se između 127 posto tridesetogodišnjeg prosjeka u Osijeku i 175 posto na Hvaru, na kome je palo ukupno 1275 mm kiše.
Preostale godine u petogodišnjem nizu po oborinama su bile raznolike. Godine 2010. i 2013. bile su nešto kišnije s različitim oborinskim kategorijama u pojedinim dijelovima Hrvatske. Godine 2009. i 2012. bila su većinom normalne, s tim što je 2012. u pojedinim dijelovima bila izložena različitim stupnjevima suše; dok je 2011. najvećim dijelom bila ekstremno sušna godina.
Stogodišnji trend povećanja temperature
Prema stogodišnjem nizu mjerenja, porast globalne temperature zraka na Zemlji iznosio je 0.74 Celzijeva stupnja, a u zadnjoj polovici toga razdoblja gotovo dvostruko veći, odnosno još veći u posljednjih 25 godina.
Trend porasta temperature zraka u 20. stoljeću zabilježen je i na postajama u Hrvatskoj između 0.02 i 0.07 Celzijeva stupnja na deset godina. Kao i na globalnoj razini, trend raste s vremenom.
Kao posljedica globalnog zagrijavanja snježni pokrivač je manji, topi se led, te raste globalna razina mora, upozoravaju klimatolozi.
