'Ustav, ostali zakoni i politika štite vjerske slobode i vlasti ih općenito poštuju', stoji u dijelu izvješća State Departmenta posvećenom Hrvatskoj, no dodaje se da 'postoje izvješća o njihovu kršenju i društvenoj diskriminaciji na temelju vjerske pripadnosti'.

Administracija američkog predsjednika Baracka Obame posebno upozorava na dugogodišnje neriješeno pitanje povrata imovine židovskih vjerskih zajednica i Srpske pravoslavne crkve (SPC) u Hrvatskoj, oduzete za vrijeme ustaškog i komunističkog režima.

'Američka vlada potiče Vladu da usvoji nediskriminirajuće mjere za povrat imovine oduzete tijekom i nakon Drugog svjetskog rata', kaže se u godišnjem izvješću o stanju vjerskih sloboda u 199 država svijeta.

Nekoliko židovskih vjerskih objekata, poput zgrade Hevra Kadiše u Amruševoj ulici u Zagrebu, i dalje se potražuju, a hrvatski Židovi žale se da povrat već godinama stoji na mjestu. Ipak, kao pozitivan primjer izdvaja se uknjižba vlasništva nad ljetnim kampom u Pirovcu u rujnu prošle godine.

Vezano za SPC, State Department navodi da, dok u Zagrebu nije ostvaren napredak, dalmatinska eparhija uspjela je realizirati svoj glavni zahtjev, povrat zgrade uz regionalno sjedište u Šibeniku. Ipak, SPC još nije dobila građevinsku dozvolu i suglasnost Zavoda za zaštitu spomenika kulture za nastavak gradnje pravoslavnog hrama u Splitu koju je počela još prije Drugog svjetskog rata, a nezadovoljna je i brzinom obnove pravoslavnih objekata u drugim dijelovima zemlje.

Za razliku od židovskih i pravoslavnih zajednica, katolička i muslimanska postupak povrata imovine u protekloj godini ocjenjuju zadovoljavajućim, imajući u vidu gospodarsku krizu i mogućnosti hrvatske Vlade, stoji u izvješću.

Ako se zanemari povrat imovine, SPC je zadovoljna time što je njezinim vjerskim službenicima omogućeno obavljanje vjerskih obreda u bolnicama i zatvorima, kao i u vojnim i policijskim strukturama, što ranije nisu mogli. Dužnosnici SPC-a također su pohvalili zagrebačke gradske vlasti za značajnu donaciju kojom je dovršena zgrada gimnazije za 87 učenika.

Iako većina vjerskih čelnika i nevladinih organizacija ocjenjuje da su etnički i vjerski odnosi u društvu stabilni, na društvenu diskriminaciju i slučajeve napada na vjerske objekte u 2011. žalili su se židovski, pravoslavni i islamski vjernici, a State Department posebno upozorava na činjenicu da hrvatska policija nije otkrila počinitelje nekih od tih kaznenih djela.

Muslimani su prijavili teškoće na koje nailaze žene kada pokušavaju izvaditi osobnu iskaznicu s fotografijama na kojima nose pokrivala za glavu, a pravoslavni dužnosnici žale se na nesklonost Srba da se, zbog straha od društvene diskriminacije, izjašnjavaju kao pravoslavci, osobito u mjestima gdje nisu u većini.

U izvješću se navode slučajevi vandalizma protiv vjerskih objekata, poput ispisivanja nacističkih svastika na ulazu u zgradu židovske zajednice u Splitu u svibnju te slova 'U' na ulazu u crkvu Svetog Ilije u Zadru u veljači i kolovozu.

'U oba slučaja policija je istražila, ali nije identificirala počinitelje', upozorava State Department u godišnjem izvješću.