U reakciji na naš tekst o povlaštenim kreditima za agente SOA-e, Dejan Jović ističe kako cijeli slučaj otvara neka bitna pitanja za djelovanje Agencije i nacionalnu sigurnost.

Ako su agenti SOA-e dobivali kredite po povlaštenoj stopi od dva posto u Privrednoj banci Zagreb, kao što piše u ovom članku, onda su se morali identificirati u toj banci, tj. donijeti potvrdu da su zaposleni u SOA-i. Nije li smisao tog posla da se ne identificiraš (npr. u banci)? Dakle, sad banka - koja je, usput rečeno, u talijanskom vlasništvu - zna sve podatke o tim agentima?
Drugo, ako SOA ima takav povoljan dogovor s PBZ-om, nije li to potencijalni izvor 'sukoba interesa'? Naime, bi li SOA bila fair u istraživanju npr. potencijalnog gospodarskog kriminala u banci koja je njenim agentima omogućila ovako povoljne kredite? Ili bi 'zažmirila na jedno oko'?' pita se Jović.

Dekan VERN-a Vlatko Cvrtila naglašava da ne mora ništa značiti to što strana banka ima podatke o hrvatskim tajnim agentima jer su današnji podaci o tajnim službama i nacionalnoj sigurnosti daleko transparentniji nego što je to nekad bilo.

'Hrvatska, kao i druge države, u sjedište OESS-a u Beču predaje podatke o svom naoružanju i broju vojnika. To je nekad bilo nezamislivo. Svi agenti primaju plaću pa i iz tih podataka banke mogu znati o našim agentima dosta informacija, tako da ne mora uopće biti riječ o kreditnom zaduženju da bi do tih informacija došli. Ne znam postoji li prikrivanje identiteta agenata kad je riječ o isplati plaće ili zaduženjima, ali smatram da je logično da se i naše službe služe skrivanjem identiteta. Odnosno, plaće se mogu isplaćivati i s drugih stavki proračuna, poput MORH-a ili MUP-a, a ne sa stavki SOA-e tako da se trag prikrije', kaže Cvrtila.

Naglašava kako je puno važnija procjena nadilazi li dug agenta njegove mogućnosti jer kao prezadužen, on postaje laka meta za ucjenu. Uvjeren je kako hrvatske tajne službe vode računa o tome tko se ponaša rizično ili je prezadužen.

Cvrtila kaže i kako nema ništa spornoga u tome da se agentima daju povlašteni krediti, budući da su oni istovremeno i uskraćeni za brojna građanska prava pa im se ovakvim povlasticama nadoknađuje to čega se odriču kad rade u sustavu nacionalne sigurnosti. Naravno, on se zalaže i da se vrate povlašteni krediti za znanstvenike.

Predsjednik Odbora za unutarnju politiku i nacionalnu sigurnost Miroslav Tuđman rekao je da slučaj ne može komentirati jer Odbor nije još o njemu raspravljao, a član tog odbora Damir Kajin kaže kako je to samo još jedan dokaz da je Hrvatska 'ementaler država' po pitanju nacionalne sigurnosti. Ističe da bi o tome trebao raspravljati Odbor za nacionalnu sigurnost, ali je uvjeren da se to neće dogoditi. Predlaže da Sabor o činjenici da razne banke i tvrtke imaju podatke o agentima hrvatskih tajnih službi i samim tajnim službama, raspravlja na plenarnoj sjednici.

O pitanjima nacionalne sigurnosti suodlučuju predsjednica Kolinda Grabar Kitarović i Zoran Milanović. Povlaštene stambene kredite agentima SOA-e pri PBZ-u uveli su Tomislav Karamarko i Ivo Sanader, ali su tu politiku nastavili provoditi Zoran Milanović i Dragan Lozančić, pa povlaštene kredite agenti SOA-e i danas podižu.